Europska unija namjerava dio genetički uređenih biljaka pustiti slobodno na tržište. Jedni kažu da će takve biljke biti otpornije, zahtijevati manje pesticida i davati veće prinose. Zagovornici organske regenerativne poljoprivrede upozoravaju na opasnosti koje to donosi.
"Zaista još ne znamo kakav ovo ima utjecaj na okoliš niti imamo dugoročna istraživanja kako to utječe na ljudsko zdravlje", rekao je stručnjak za mikroorganizme i hranjivost tla Laurenz von Glahn.
Hrvatska je jedna od rijetkih koja se oštro usprotivila takvom zaokretu u Europskoj politici.
Je li povrću na našem tanjuru promijenjen jedan gen, dva ili dvadeset, potpuno će biti svejedno. To nećete znati jer proizvođači i prodavači to neće biti dužni navesti. Nova su to pravila koja nam priprema Europska unija.
Europa se do sada ponosila rigoroznim pravilima koja se tiču GMO-a te kontrole i sigurnosti hrane. Sada, čini se, popušta pod lobijima. Vijeće Europske unije već je usvojilo uredbu o Novim genomskim tehnikama (NGT). Čeka se europski parlament, u kojem je glasanje odgođeno za lipanj.
NGT1 moći će imati do 20 izmjena gena, sjeme će biti označeno kao genski uređeno, ali krajnji proizvod ne. NGT2 imat će više od 21 izmjene i podlijegat će strogim pravilima označavanja i praćenja. Države će ga moći odbiti koristiti.
"Najveća opasnost u ovakvom obliku zakona je što zapravo potrošač nema pravo izbora, jer NGT1 neće morati biti označavani", rekla je aktivistica, biovrtlarica i edukatorica Silvija Kolar-Fodor.
Nakon što izglasaju uredbu o NGT-u i sjemenu, europski političari počinju s ublažavanjem legislative o pesticidima i GM mikroorganizmima.
Više detalja pogledajte u videoprilogu reporterke Provjerenog Jelene Rastočić.
Galerija
This browser does not support the video element.