Dok baby boomeri polako odlaze u mirovinu, jedna nova generacija sve više ulazi na tržište rada. Generacija Z, rođeni između 1995. i 2010. godine, sada čini 30 posto svjetske populacije, a do iduće godine imat će 27 posto udjela u radnoj snazi.
Samo lani na tržište rada ušlo je 17,1 milijuna pripadnika te generacije, a do kraja ove godine očekuje se kako će oni na tržištu rada postati zastupljeniji od baby boomera rođenih između 1945. i 1964. godine.
Za generaciju Z kažu da drukčije razmišlja i da za sebe postavlja sasvim druge prioritete. Njihova očekivanja od radnog mjesta sasvim su različita od baby boomera ili milenijalaca, a kada je riječ o radu, prije svega se brinu o svojoj work-life ravnoteži, dakle uravnoteženosti vremena provedenog na radu i slobodnog vremena.
Njihov prodor na tržište rada nužno znači i promjenu odnosa poslodavaca prema zaposlenicima, ali i promjenu odnosa između samih zaposlenika.
Kako igrati po novim pravilima na tržištu rada i kako pomiriti sve izraženiji međugeneracijski jaz? To pitanje sve više postavljaju poslodavci i lideri koji moraju pronaći način kako pomiriti sve očitije razlike.
U tome im može pomoći regionalno istraživanje tvrtke MSS PULS. Ta je tvrtka, koju predvodi Martina Sokač Saraga, ove godine provela istraživanje na 2000 zaposlenika u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
"Ono što svi priželjkuju, generacija Z zahtijeva"
Istraživanje je pokazalo kako je Z generaciji beskompromisno najvažnija fleksibilnost, podjednako kao i plaća. Ipak, omogućiti fleksibilnost kakvu priželjkuju za poslodavce predstavlja izazov, poručuje Martina Sokač Saraga.
"Nove generacije donijele su nova pravila igre. Generaciji Z, dakle zaposlenicima do 27 godina, u sve tri zemlje prioritet su fleksibilnost i plaća, a kao najveći izazov vide nesigurnost zaposlenja i fleksibilnog rada. Priznanje za rad trebaju svi i žele svi, no generacija Z želi vidjeti konkretnu potvrdu u obliku benefita, kao što je plaća, dok je drugim generacijama lijepa riječ i prepoznavanje dobro obavljenog posla dovoljna motivacija za daljnji rad."
Ono što svi priželjkuju, generacija Z zahtijeva, ključna je spoznaja ovog istraživanja.
"Definitivno imaju veći osjećaj vlastite vrijednosti u odnosu na starije generacije. Oni žele sudjelovati u kreiranju pravila igre, žele vidjeti svrhovitost zadataka.
Generacija Z pita se zašto radi neke zadatke, ne vole repetitivne zadatke, vole autonomiju i žele sudjelovati u kreiranju pravila igre. Naravno da svi vole sudjelovati u tome, ali generacija Z to zahtijeva", ističe Martina Sokač Saraga.
Mediji, ali i zdravstvo mogli bi imati poteškoće u funkcioniranju s generacijom Z, ističe direktorica tvrtke i navodi šokantan primjer u jednoj bolnici gdje je pripadnik generacije Z u kirurškoj sali u kojoj se obučavao, a gdje je operacija trajala dulje od predviđenog, rekao da ima dogovor i da bi morao ići jer je njegovo radno vrijeme bilo do 17 sati.
"Izazovi postoje, no jako je pozitivno što oni žele sudjelovati u kreiranju pravila igre, a ne samo slušati. Oni žele dati svoje mišljenje i propitivati. Cijene svoje slobodno vrijeme više nego što ga cijene starije generacije. No, s druge strane, te generacije moraju prihvatiti da biti zaposlen u specifičnim zanimanjima znači da moraju prihvatiti činjenicu da ne postoji klasično radno vrijeme kada su izvanredne situacije. To je nešto što će predstavljati izazov", napominje.
"Instant-generacija"
Poslodavci kod mlađih generacija nerijetko primjećuju nezainteresiranost. Sokač Sarag pritom navodi primjer jedne tvrtke koja za nove zaposlenike inače dnevno instalira po četiri računala, no s novim zaposlenikom stigli su novi problemi.
"Došao im je student koji je instalirao četiri računala u mjesec dana. Kaže da je potpuno nezainteresiran."
O generaciji Z još navodi:
"To je instant-generacija koja želi instantna rješenja i instantni uspjeh. Neki od njih htjeli bi odmah biti direktori i imati visoke plaće.
S druge strane, kažu da pravi lideri znaju angažirati svaku generaciju, samo ne vrijedi jednak pristup svima. Poslodavci bi stoga trebali razumjeti kontekst vremena u kojem je ta generacija odrasla", napominje.
Dok je generaciji Z iznimno važna fleksibilnost, milenijalci stavljaju snažan fokus na karijerni razvoj i mogućnost napredovanja kao ključne pokretače zadovoljstva na poslu. Razlike su izraženije po generacijama nego po zemljama, ali i standardi utječu na prioritete.
Iako pod terminom dobrobit i mentalno zdravlje u radnom okruženju ispitanici ističu važnost usklađenosti plaće i doprinosa, isplivao je još jedan zanimljiv podatak.
Gotovo sve generacije u svim zemljama na pitanje što misle da bi najviše pridonijelo mentalnom zdravlju u radnom okruženju odgovorile su - podrška psihoterapeuta.
Direktori sreće
Iznenađeni odgovorima, iz MSS PULS kažu da su pitali pojedine tvrtke koje su osigurale podršku psihoterapeuta za zaposlenike o rezultatu te prakse.
"Poslodavci su nam otkrili da su zaposlenici doslovno procvali. Odrazilo se to i na njihovoj motivaciji i u konačnici na profitu kompanije", rekla je Sokač Saraga.
Ako niste znali, na tržištu rada već godinama postoje direktori sreće. U tvrtkama su zaduženi za zadovoljstvo, motivaciju i sreću zaposlenika. Brinu da se zaposlenikov glas ne samo čuje već i uvažava. U Sloveniji to nije novost i već se primjenjuje dugi niz godina.
"No kada razgovaram s menadžerima po Hrvatskoj, oni na to okreću glavu i žale se da svi znaju svoja prava, ali ne znaju svoje odgovornosti", kaže nam Sokač Sarag.
Valja imati na umu da generacija Z živi na društvenim mrežama i odrastala je gledajući tuđe nerealne živote.
"Oni žive u stalnom strahu hoće li te uspješne živote koje gledaju na društvenim mrežama moći ostvariti za sebe. Očekuju da će svoju egzistenciju riješiti do 23 godine života i jako su anksiozni kada se to ne događa. Također, previše zaštitnički roditelji utjecali su na to da te generacije imaju manju otpornost i da imaju poteškoća da se sami bore kroz život. Ovakav rezultat, u kojem svi prepoznaju neophodnost psihoterapije, znači da moramo shvatiti wellbeing ozbiljno i pozabaviti se s time", ističe.
Tijekom istraživanja susrela se i s profesoricom s Medicinskog fakulteta koja ima svoju privatnu praksu i koja je rekla da joj je ordinacija puna adolescenata koji ne mogu razlučiti realnost od cyber-života.
Ipak, nije sve crno-bijelo. Sokač Saraga daje primjer mlade tvrtke s Gen Z zaposlenicima u kojoj svi rade na daljinu. Oni su, naime, poželjeli ured i predložili šefu da doprinesu u otplati najamnine jer, eto, poželjeli su se brainstormanja i druženja.
Detalji istraživanja
"Ono što je mladim generacijama sloboda, to su zrelijima sigurnost i pozitivni odnosi u radnom okruženju", ističe Sokač Saraga i naglašava da kod generacije X, koja ima između 44 i 59 godina, postoji jasna težnja ka stabilnom i poticajnom radnom okruženju, financijskoj sigurnosti, pozitivnim međuljudskim odnosima te osjećaju zajedništva na radnome mjestu.
Mentalno zdravlje i podrška, kao i priznanje nadređenih, univerzalni su motivatori, dok se izazovi razlikuju od stresnih rokova do prevelike radne opterećenosti.
Korištenje vlastitih potencijala, važnost kolegijalnosti i prilike za učenje ključni su aspekti radnog okruženja za baby boomere, one starije od 59 godina, u sve tri zemlje, pokazalo je istraživanje.
Ta generacija vrednuje autonomiju u radu, dobre međuljudske odnose i priznanje za svoj rad. Izazovi s kojima se suočavaju uključuju komunikacijske prepreke, radno opterećenje i u nekim slučajevima financijske brige.
Ispitanici u svim zemljama smatraju da daju veliki doprinos na poslu, na skali od jedan do pet ocjenjuju se visokom četvorkom. Također smatraju da imaju visoku svijest o tome s kojim se sve izazovima nose poslodavci (poput konkurencije na tržištu, poslovnog modela, zadovoljstva zaposlenika), čak njih 72 %, dok ostali kažu da to nije njihova briga.
Na jedino otvoreno pitanje: "Da sam ja svoj šef, što bih drukčije", najveći postotak odgovora iz svih zemalja izjasnio se da bi bolje komunicirali sa svojim zaposlenicima.
Iz svega navedenog zaključuju u MSS PULS da postoji veliki prostor za povećanje produktivnosti koji zahtijeva ponajviše ljudski angažman.
Evo i nekih od teza koje je iznjedrilo istraživanje, za koje bi, tvrde iz MSS PULS, bilo dobro da lideri razmotre: "Zanemarena generacija X i baby boomeri su tajno oružje. Iako djelomično demotivirani, željni su učenja. Uz priznanje za rad i moderne alate mogu biti produktivni na razini mlađih generacija.
Magične riječi za mlađe generacije su svrha i fleksibilnost. Podrška psihoterapeuta za njih, s obzirom na manju otpornost, neće biti luksuz, već nužnost. Priznanje za rad ključni je motivacijski faktor.
Poželjno je svakodnevno hvaliti svoje zaposlenike, to ih motivira i čini produktivnijima. Otvorena i bolja komunikacija šefova sa zaposlenicima imperativ je svih generacija.
Istraživanje je također pokazalo da su muškarci više usmjereni na konkretne aspekte kao što su sigurnost posla i plaća, dok su žene fokusirane na radnu atmosferu i na dobre odnose s kolegama i društvenu odgovornost.
"Međugeneracijske razlike moraju se razumjeti, no one su uvijek postojale, ali su danas nikad veće zbog novih generacija koje su odrasle u potpuno drukčijem okruženju", rekla nam je zaključno Sokač Saraga dodajući da se svijet mijenja i da se moramo prilagođavati svi, i zaposlenici i lideri.
ppt_istrazivanje_msspuls by Maja Tisaj on Scribd