U Županji je u jeku kampanja šećerne repe kakva se ne pamti - konzumnog šećera neće biti ni pola od planiranog. Šećerna repa podbacila je zbog katastrofalne suše, a slavonskim poljima širi se smrad truleži.
Franjo Zetović iz Retkovaca, ove godine nema što vaditi. Umjesto u kampanju, ušao je u gubitak.
"Šteta mi je stopostotna. Ja sijem repu 25, 26 godina i nikad mi se nije ovakvo zlo dogodilo", rekao je proizvođač šećerne repe.
U problemu je i jedina preostala hrvatska šećerana koja je proizvođače kreditirala. Ostala je i bez novca i bez šećera.
"Ovo je vjerojatno najgora kampanja u povijesti. Očekivali smo proizvodnju oko 110-120.000 tona šećera, ako budemo proizveli 50 tisuća tona bit ćemo presretni", rekao je predsjednik uprave HIŠ-a Željko Zadro.
U tvornicu na dan dolazi i po 200 kamiona, ali repa je trula, loše kvalitete i jedva iskoristiva. Ministar poljoprivrede s ratarima se sastao u Županji i najavio pomoć. 9 milijuna eura osigurano je u državnom proračunu, a više od 30 iz europskih fondova.
Potpore će se dijeliti ovisno o stupnju truleži kroz pet kategorija. 1650 eura dobit će oni s najvećom štetom, oni s najmanjom mogu računati na 55 posto iznosa. Obuhvatit će oko 80 posto površina.
Potpora iz ministarstva bi trebala spasiti domaću proizvodnju šećera, ali potrošači strahuju od novih poskupljenja. Iz Hrvatske industrije šećera takvu mogućnost odbacuju.
"Količina šećera koju imamo na zalihama, koju proizvodimo, će zapravo pokriti sve naše obveze prema domaćoj industriji, prema našim dugogodišnjim kupcima tako da ne vidim nikakav razlog da dođe do bilo kakvog porasta cijene šećera", rekao je Zadro.
Novu prirodnu katastrofu ratari će pokušati izbjeći ranijom sjetvom, već u zimu, umjesto na proljeće. Neki se toj kulturi ipak neće vratiti. Posrnula kraljica ratarske kulture sijat će se na 10 do 15 posto manje površina.
Više informacija doznajte u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Marine Bešić Đukarić.