"Nisam predsjednik, nikada neću biti predsjednik RH. Iz niza razloga, jedan od njih je taj što vam moram govoriti istinu. Mogu je i prešutjeti. Predsjednik ne smije lagati, ali ne mora reći svu istinu", rekao je Zoran Milanović u travnju 2014. godine.
Rekao je pa porekao i u veljači 2020. prisegnuo na mjesto predsjednika, a tvrda kohabitacija s premijerom Andrejom Plenkovićem postajala je sve tvrđa. Zbog loših odnosa trpe odluke koje bi trebali krojiti zajedno.
"Zoran je ispred kamera isti kakav je i iza kamera, vjerovali ili ne. Samo je još zanimljiviji i duhovitiji sugovornik. On ima stav o svemu, otvoreno govori o svemu. Vi biste se iznenadili koliko on zna o svakoj temi: bilo o izborima u Americi, Ustavnom sudu ili nekom filmu", tvrdi Nikola Jelić, njegov savjetnik za medije i suradnik.
Dok svijet gori – država vodi dvije vanjske politike. Predsjednik kritizira europske institucije i traži da Hrvatska prizna Palestinu. Uvjetovao je ulazak Finske i Švedske u NATO promjenom izbornog zakona u BiH, a na kraju ipak popustio. Prigrlio je mađarskog premijera Viktora Orbána i sačuvao prijateljstvo s Miloradom Dodikom.
"Doista imam mogućnost i slobodu da mu kažem što može napraviti, ali na njemu je da donese odluku. Moraš imati argumente, biti jako uvjerljiv i Zoran će poslušati savjet", rekao je Jelić reporterki Dnevnika Nove TV Ivani Pezo Moskaljov.
Znao je da želi više
Suprugu Sanju, s kojom ima dva sina, upoznao je u novogodišnjoj noći. Tih godina počeo je raditi u Ministarstvu vanjskih poslova. Diplomatsku karijeru razvijao je od Azerbajdžana do Bruxellesa, ali i tad je znao da želi više.
"Otvoreno je, meni barem, dao do znanja da ima ambiciju postati prvo ministar , a onda s vremenom i premijer", ispričala je Mirela Holy, bivša ministrica u Vladi Zorana Milanovića.
Nakon smrti Ivice Račana 2007. godine preuzima SDP i iza sebe ostavlja veterane. Penje se na političku scenu kao mlada zvijezda i onda gubi izbore. Kao šef socijaldemokrata u oporbi rijetko je dolazio u Sabor, a riješio se i tadašnjeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.
"Vlada je trebala napraviti puno više"
Nakon ostavke Ive Sanadera okupio je Kukuriku koaliciju, ušao u Banske dvore i u ulogu premijera. Sukobljavao se s ljudima u stranci, pa i ministrima.
"Mene je kod njega razočaralo to što je bio na poziciji na kojoj je imao velike instrumente moći na raspolaganju s kojima je moguće mijenjati društvo, ali on te instrumente uopće nije iskoristio", ustvrdila je Holy.
Hrvatska se borila s rekordnom inflacijom i rezovima, a Vlada koju je vodio bila je na udaru kritika. Gospodarstvo se sporo oporavljalo.
"Bilo je nekih pozitivnih iskoraka, ali socijaldemokratska vlada trebala je napraviti puno, puno više. I moje najveće razočaranje bilo je na politiku zaštite okoliša", prisjetila se Holy.
Prve minute europske budućnosti bile su u njegovu mandatu, branitelji mu u šatoru dvije godine nisu im dali mira, a zbog povratka u premijersku fotelju bio je spreman i na pregovore s Mostom, što mu nije pošlo za rukom.
Novu izbornu priliku je prokockao. Ne vraća se na vlast, nego povlači u privatni biznis, a sada bi još malo htio ostati u političkoj areni – u kojoj brani predsjedničku titulu.
Više o Zoranu Milanoviću možete pogledati u videoprilogu na vrhu članka.