Zlata Đurđević u svojem priopćenju navodi da tu kandidaturu vidi kao čast i priznanje za njezin dosadašnji rad. Navodi kako su o ustavnopravnom sporu koji je nastao bili podijeljeni čak i pravni stručnjaci te da su uz rješenje napisana čak četiri izdvojena mišljenja sudaca.
Đurđević smatra da ju sudjelovanje u prihvaćanju kandidature od strane Predsjednika ne diskvalificira u postupku izbora predsjednice Vrhovnog suda i dodaje da će se odazvati na javni poziv. Nada se da će dobiti povjerenje Predsjednika Republike i Hrvatskog sabora.
Priopćenje Zlate Đurđević prenosimo u cijelosti.
"Prijedlog Predsjednika Republike da me kandidira za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske prihvatila sam kao čast i priznanje za moj dosadašnji znanstveni i stručni rad te javno zalaganje za vladavinu prava i demokratski sustav. Smatram da obnašanjem čelne dužnosti sudbene vlasti mogu doprinijeti učinkovitijem, neovisnijem, transparentnijem i odgovornijem radu pravosuđa i kao sutkinja Vrhovnog suda koja obavlja poslove sudske uprave biti partner tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u provedbi nužne reforme pravosuđa. Također držim da je u općem interesu građana Republike Hrvatske osigurati stabilnost i kontinuitet državne vlasti koji nije moguć bez redovitog djelovanja sudbene vlasti i izbora njezinog čelnika", navodi.
"Postupak je do sada tekao na način da je objavljen javni poziv šest mjeseci prije isteka mandata na koji su se svi mogli javiti. Predsjednik je odlučio da neće odabrati niti jednog kandidata koji se javio na natječaj i ponudio mi da budem njegova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda RH što sam prihvatila jer moja javno iskazana aspiracija i nastojanje da obnašam sudbenu dužnost na međunarodnim sudovima te profesionalni integritet mi ne dopušta da odbijem prijedlog obnašanja te iste dužnosti kada se radi o najvišem sudu Republike Hrvatske. To bi bilo protivno stavljanju mog znanja, odlučnosti i samostalnosti u službu boljitka našeg pravosuđa, što treba biti zadaća svih pravnih stručnjaka u Hrvatskoj", napisala je u priopćenju Đurđević.
Stručnjaci podijeljeni u mišljenjima
"Pravni stručnjaci, a osobito profesori prava kojima je zajamčena akademska sloboda i neovisnost pozvani su tumačiti po svom najboljem znanju pravne norme. Podnormirane odredbe Zakona o sudovima tumačila sam pozivom na ustavno jamstvo redovitog djelovanja tijela državne vlasti koje osigurava Predsjednik Republike Hrvatske sukladno čl. 94 st. 2. Ustava RH. Tumačenje prema kojem Predsjednik treba provesti tajne dogovore s kandidatom koji će se javiti na natječaj učinilo bi ga namještenim i netransparetnim te protivnim vladavini prava", dodaje u priopćenju.
"Činjenica je da su o ovom ustavnopravnom sporu stručnjaci bili podijeljeni, kao i sam Ustavni sud pri donošenju rješenja od 23. ožujka 2021., uz koje postoje čak četiri izdvojena mišljenja, a ni većina sudaca koji su glasali protiv prihvaćanja prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 44.a Zakona o sudovima nisu bili suglasni o razlozima odluke", navodi Đurđević.
"Na temelju navedenog smatram da me sudjelovanje u prihvaćanju kandidature od strane Predsjednika Republike ne diskvalificira od sudjelovanja u postupku izbora predsjednice Vrhovnog suda. Međutim, sada kada je Ustavni sud donio svoju odluku, treba ju poštivati. Kada dođe do ponovnog raspisivanja poziva od strane Državnog sudbenog vijeća namjeravam se javiti na taj poziv i, nadam se, dobiti povjerenje Predsjednika Republike i Hrvatskog sabora" dodala je u svojem priopćenju Zlata Đurđević.