"Mi imamo takozvanu reformu ili promjene u školstvu koje su nazvali "Škola za život" koji su u biti paravan samo za sasvim neke druge stvari, ali taj paravan je vrlo štetan i vrlo nas puno košta kada je u pitanju odgoj i obrazovanje i budućnost ove zemlje", rekao je Lovrić.
Pola milijuna hrvatskih učenika u osnovnim i srednjim školama i deseci tisuća nastavnika, smatra, "stavljeni su u poziciju žrtve". Nastavnicima je otežan rad i demotivirani su, a "mi dezorganizacijom i dezorijentacijom cijeloga sustava dovodimo u pitanje kvalitetu obrazovanja naše djece, a time i budućnost Hrvatske", rekao je Lovrić, dodavši da je "možda vrijeme reći zbog čega se to sve radi".
Kaže da je odlazak ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak u Južnu Koreju "otvorio oči i onima koji do tada nisu vidjeli".
"Ovo Ministarstvo u svom mandatu planira, koliko je nama poznato, za digitalizaciju škola potrošiti oko milijardu i pol kuna, a većina toga će otići na uvoznu opremu - na dlanovnike, računala i tome slično - opremu koja se ne proizvodi u Hrvatskoj, opremu koja će doći iz Kine ili iz Južne Koreje, opremu koja ima, ako je u izvrsnom stanju, ako je to top kvaliteta, rok trajanja negdje do pet godina. A po pitanju dlanovnika koje su dobili učenici, njih nekih osam i pol tisuća u ovoj školskoj godini, znamo da smo kupili lošu, nekvalitetnu opremu", tvrdi Lovrić.
Naveo je i jedan od, kako kaže, bezbroj primjera. "Jedan naš prvašić dobio je dlanovnik koji je država platila tisuću kuna, brzo se pokvario i otac ga je pokušao popraviti. Dobio je račun na nekih 800 kuna za popravak, i naravno, našao je na internetu bolji proizvod od toga za nekih 450 kuna novi i kupio je taj novi", rekao je Lovrić, istaknuvši da je država "za taj eksperiment potrošila nekih osam i pol milijuna kuna".
Kaže kako je to "kap u moru" onoga što se planira napraviti - "kupiti 500.000 dlanovnika, to je pola milijarde kuna i potrošiti još milijardu na e-škole, na projekt koji se eksperimentalno provodi u zagrebačke 23 škole".
Međutim, osim silne opreme koja će se kupiti i uvesti, Lovrić kaže da "imamo i edukaciju koju opet provodi samo i isključivo jedna obrazovna institucija, u kojoj je, vidi slučajnosti, do jučer radila ili još uvijek radi pomoćnica ministrice".
Lovrić tvrdi da je "projekt 'Škole za život', u biti, samo paravan za osobni biznis, za parcijalne interese, za južnokorejske interese ili neke druge".
Kaže i da Južna Koreja, kao razvijena i suvremena država sa sjajnim obrazovnim sustavom, ima zabranu digitalnih sadržaja i digitalne opreme u nižim razredima osnovne škole te se nada da je to ministrica Divjak vidjela kad je bila u Južnoj Koreji.
Lovrić je ministricu Divjak pozvao da "nas izvijesti o svim detaljima svoga puta u Južnu Koreju i o tome kako se digitalna tehnologija i digitalni sadržaji primjenjuju u južnokorejskim školama". "Ako to nije vidjela, možda da ode još jednom", poručio je Lovrić.
Na pitanje novinara što Stranka rada i solidarnosti predlaže, Lovrić je odgovorio da predlažu pristup doista kvalitetnim promjenama u školstvu, što znači da bi prioritet trebao biti stvaranje materijalnih pretpostavki za sve istih u Hrvatskoj, a to znači cjelodnevni rad svih osnovnih i srednjih škola te odgovarajući status i motivaciju učitelja kao i rješavanje modela upravljanja školama.
I nakon toga, kaže Lovrić, predlažu izradu doista novih kurikuluma, ali na temelju procedura, protokola i znanstvenih spoznaja kako se to radi danas u suvremenom svijetu, a ne tako da se članove Povjerenstva koji imaju izdvojena mišljenja jednostavno isključi. "Ili kada kod lektire nastane problem, onda se pilatovski operu ruke i kaže neka to sad nastavnici riješe", kaže Lovrić te poručuje kako je to dokaz koliko je ovakav model izrade kurikuluma samo paravan za nešto te da je nebitan aktualnom vodstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
U Bandićevoj stranci o obrazovanju jer su konačno uvidjeli svu svoju nesposobnost
Član Predsjedništva HNS-a i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Stojak u srijedu je reagirao na izjave gradskog pročelnika Ivice Lovrića iznesene na konferenciji za novinare stranke Bandić Milan 365, poručivši da su se u toj stranci "ulovili" baš obrazovanja zato što su konačno uvidjeli svu svoju nesposobnost i neznanje.
"Da je Grad Zagreb želio imalo ozbiljnije sudjelovati u pravoj reformi koja ovoj državi treba - a to je obrazovna reforma 'Škola za život', onda bi se potrudio da u eksperimentalnom programu bude puno više od dvije osnovne i tri srednje škole, jer od jeseni kreće obrazovna reforma", rekao je Stojak nakon konferencije za novinare Bandićeve stranke.
Grad Zagreb, dodao je, kiksao je na mnogim poljima, najviše na području obrazovanja. "To se najbolje vidi prema materijalnom statusu djelatnika u obrazovanju, a pogotovo se to najbolje vidi u dotrajalosti, odnosno stanju objekata gdje Grad treba ulagati sredstva, a ne ulaže ih", istaknuo je Stojak.
Stojak je podsjetio da je Lovrić, primjerice, najavio da će za pet godina sve škole u Zagrebu raditi u jednoj smjeni. "To je izjavio 2014., a danas je 2019. pa se baš ne možemo uvjeriti da škole u Zagrebu rade u jednoj smjeni", rekao je Stojak.
Dodao je i kako je riječ o pročelniku koji je najavio pompozan projekt "10 plus 10 plus 10", odnosno gradnju 10 vrtića, 10 škola i 10 sportskih dvorana te da će to zapravo biti jedan veliki "obrazovni boom" u Zagrebu.
"Doduše, pročelnik je to izjavio prije osam godina, a danas se u Zagrebu, na žalost, više-manje sve svelo na najam privatnih skupih poslovnih prostora za potrebe vrtića i škola, na desetogodišnji zakup. Očito od tog projekta ostao je samo desetogodišnji zakup privatnih prostora, a zadnji primjeri za takve investicije su osnovna škola na Vrbanima i dio Centra 'Goljak'. Dakle, to su sve najave koje se nisu ostvarile, a gospodin Lovrić odgovornost za svoje i gradsko nečinjenje u području obrazovanja prevaljuje isključivo na državu i jednostavno ne preuzima svoju odgovornost", naveo je Stojak.
Istaknuo je i da se "radi o pročelniku koji je najavio da će početkom 2018. Grad Zagreb energetski obnoviti gotovo sve srednje škole u Zagrebu" te ga je pozvao da zajedno obiđu srednje škole u Zagrebu i vide koja je od njih energetski obnovljena.
Stojak kaže da bi se moglo o još puno toga govoriti, od produljenog boravka, od uvjeta rada nastavnika u školama i odgajatelja u vrtićima, o tome što sve roditelji moraju iz svojih sredstava kupovati za potrebe svoje djece u vrtićima i školama, a što bi Grad trebao osigurati.
Kaže da bi mogli govoriti i o tome da se Grad za kapitalne investicije u školstvu svake godine zadužuje u desecima i stotinama milijuna kuna, ali misli da nema smisla više trošiti dragocjeno vrijeme, nego jednostavno pozvati pročelnika i čitavu Gradsku upravu da konačno krenu ozbiljno raditi svoj posao i da svoje obaveze koje imaju prema obrazovanju i Zagrepčanima konačno počnu ispunjavati, a ne da uvijek i stalno krivnju prebacuju na nekog drugog, ovog puta na Ministarstvo obrazovanja koje s ogromnom većinom onoga što je danas izrečeno na konferenciji za novinare pročelnika Lovrića, nema apsolutno nikakve veze jer je to odgovornost Grada Zagreba. (Hina)