Prijete li Hrvatskoj nova poskupljenja goriva? "Mnogi bi mogli imati velike probleme"

Posljedica je to kretanja na naftnim tržištima od prošloga petka. Situaciju u Saudijskoj Arabiji, tvrdi struka, na novčanicima bismo mogli osjetiti tek sljedeći tjedan. Porast cijena iznosit će i do 30 lipa po litri.

Autoprijevoznicima bi poskupljenje značilo da će kamione ili morati parkirati, ili povisiti cijenu svojih usluga. Dragutin Kranjčec iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika kaže: "Mnogi će imati velike probleme. Mi smo tu da radimo, da stvaramo, a država bi trebala to poskupljenje rješavati kao što je rješavala. Vidimo da danas to ne rješava. Ako cijena nafte ili goriva ode iznad 10 kuna, država bi trebala braniti tu cijenu, a dosad to nije tako".

No, država cijenu ne može braniti, budući da se ona formira slobodno, po tržišnom modelu. „Osim o promjeni cijena naftnih derivata na tržištu Mediterana, cijene u RH ovise i o promjeni tečaja USD, a ne ovise direktno o kretanju cijena barela sirove nafte zbog toga što se cijene naftnih derivata mijenjaju i ovisno o stanju zaliha, sezoni, potražnji i geopolitičkoj situaciji", navedeno je u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike. 

"Obično vele ljudi 'točim za 100 kuna, pa kol'ko je litara, kaj sad, ne razmišljam o tome'", kazao je Kazimir iz Zagreba. Ne razmišljaju ljudi ni o tome koliko novca daju državi kada toče gorivo. Na primjeru jedne litre - trećinu, ili u prosjeku tri kune država ubire kroz trošarine.

Isto toliko iznosi nabavna cijena goriva. Država sebi prisvoji još oko dvije kune kroz PDV, a ostatak ide trgovcu kroz maržu. U odnosu na prije dva mjeseca, litra benzina jeftinija je za 77, dizela za 17 lipa. Kriza na Bliskom istoku sve bi mogla vratiti - na početak.

Hrvatska će osjetiti događanja na tržištu nafte

Reporter Dnevnika Nove TV Ivan Forjan o ovoj temi u Dnevniku je razgovarao s Igorom Dekanićem, profesorom s Naftnog fakulteta. Doznao je koliko je Hrvatska ovisna o saudijskoj nafti i slijede li nam nova poskupljenja goriva.

Mi prvenstveno ovisimo o nafti s Mediterana. To tržište vezano je uz tržište Bliskog istoka. Koliko se ova situacija oko Saudijske Arabije odnosi na Hrvatsku i kada će se to reflektirati na našim cijenama?

Što se tiče fizičkog uvoza - vrlo malo. Saudijska Arabija je od svojih skoro 400 milijuna tona nafte, koliko je izvezla prošle godine, jedva četrdesetak tona nafte izvezla u cijelu Europu. Fizički, saudijska nafta ne dolazi u Hrvatsku.

Cijene se ipak formiraju?

Ali, cjenovno - nafta je globalna roba koja se formira na globalnim tržištima i svaki globalni poremećaj se prelije na cijeli svijet pa tako i na Hrvatsku.

Koliko bi onda cijene mogle porasti, procjene su od 30 lipa do jedne kune?

To su točne procjene krajnjih granica. Pitanje je koliko će trajati taj poremećaj i koliki će biti sam poremećaj, to je jedna stvar. A druga stvar je - čak iako su relativno velike štete, to se brzo sanira ako se želi sanirati. Saudijska Arabija sa SAD-om iza sebe ima i tehničke kapacitete da to brzo sanira.

Manje ili više od kune?

Moguće je i više od kune zbog toga što je kuna 10 %, otprilike. Toliko je danas cijena poskupila na londonskoj burzi.

Cijene rastu, ali onda i padnu? Možemo li poslije poskupljenja očekivati i pojeftinjenje?

Za nekoliko mjeseci vjerojatno da, pogotovo ako svijet uđe u nekakvu stagnaciju ili recesiju.

Može li Hrvatska pojačati svoje kapacitete?

Hrvatska bi morala uložiti, bez obzira na niskougljičnu strategiju opredjeljenja, u restruktuiranje energetike, u istraživanje ugljikovodika... Štogod ima i kolikogod ima u Hrvatskoj treba istražiti što prije i privesti to eksploataciji.

Hoćemo li ikad biti neovisni?

Vjerojatno ne. Ako dođemo do polovične ovisnosti, bit će to fantastični.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr