Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković se po običaju osvrnuo na aktualne događaje.
"Imamo određeno zadovoljstvo sa zimskim prognozama EK koje su jučer objavljene. Komisija je zadržala pozitivne projekcije, osobito po pitanju javnog duga, gdje je učinjena i korekcija na bolje. Procjena BDP-a; i dalje smo iznad razine procjena za prosjek EU, a i poklapaju se s našim projekcijama. To je veliko ohrabrenje za sva postignuća koja smo napravili na području ekonomske i fiskalne politike", istaknuo je Plenković dodavši: "Svjetsko gospodarstvo raste, europsko raste, a raste i hrvatsko."
Osvrnuo se i na svoj nastup u Strasbourgu.
"Poruka je da Hrvatska želi biti aktivni graditelj europskog projekta članstvom u eurozoni i Schengenu. Čuli ste i predsjednika Junckera o Pelješkom mostu koji je iskazao veliku potporu EK tom projektu. Taj posjet u cjelini možemo ocijeniti vrlo dobrim", rekao je premijer.
Osvrnuo se na dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj idući tjedan.
"S aspekta Vlade želimo da posjet bude što sadržajniji i konkretniji, želimo se dotaknuti pitanja manjina. Tu je posebno pitanje nestalih, pravosudne suradnje, pitanje granice i povrata imovine. Vidim da ima nekih dilema i oko pitanja ratnih šteta. Treba posjetiti na sporazum o normalizaciji i obavezama, potpisan 1996. godine u Beogradu i članak 7. Prema njemu, dogovor o nadoknadi štete trebalo je postići do šest mjeseci nakon potpisivanja. Do toga nikad nije došlo, razgovori su trajali ali su prekinuti. Možemo i o tome razgovarati i pojasniti onima koji nisu toga svjesni", rekao je referirajući se na izajvu Aleksandra Vučića koji je rekao da je na Plenkovićevom mjestu ne bi pokretao pitanje ratne odštete jer bi Hrvatska mogla tu ne dobiti ništa, odnosno puno izgubiti.
Premijer je napomenuo da je jasan i opravdan interes Hrvatske da i o tome vodi računa.
Plenković je kratko prokomentirao i situaciju u Agrokoru.
"Ostajem pri ocjenama koje sam rekao u Strasbourgu. Službe Vlade pregledavaju dokumentaciju, kada taj proces bude dovršen, odlučivat ćemo o daljnjim postupanjima", rekao je.
Uređenje zaštićenih najamnina nakon 20 godina
Izmjenama Zakona o najmu stanova, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, rješava se problem koji postoji već 20 godina i postiže se pravična ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.
"Hrvatska ovime rješava problem iz 1998. godine na pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i zaštićenih najmoprimaca, uz aktivnu ulogu države", rekao je Štromar obrazlažući prijedlog izmjena zakona.
Vlasnici stanova, prema prijedlogu izmjena zakona, dobivaju točan datum od kad mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina u razdoblju od pet godina od stupanja zakona na snagu.
Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.
Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će biti osigurano 40,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna, naveo je Štromar.
Zaštićena najamnina postupno bi se povećavala od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine, kada prestaje pravo najmoprimaca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu, ali im ostaje pravo prvokupa stana (od 1. srpnja 2023. godine).
Određuje se i obveza plaćanja razlike između povećane i zaštićene najamnine za korisnike stanova koji ih koriste temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja socijalne pomoći (od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine).
Propisuje se i pravo na subvenciju slobodno dogovorne najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće, a prema veličini odgovarajućeg stana i to za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine.
Predloženim izmjenama, dodao je Štromar, popunjava se pravna praznina nakon donošenja odluke Ustavnoga suda 1998. godine, koja se odnosi na otkaz ugovora o najmu stanova i osiguranja najmoprimcu drugog odgovarajućeg stana, a otklanjaju se i rizici Republike Hrvatske zbog neprovođenja odluke Europskog suda za ljudska prava.
Riječ je o presudi iz 2014. godine koji je Sergej Statileo podnio protiv Hrvatske Sudu na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za povredu vlasničkih prava zbog nemogućnost da naplati odgovarajuću najamninu. Sud je odlučio da mu Hrvatska treba isplatiti 10.550 eura.
Izmjenama zakona uređuje se i pravna zaštita zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.
Ministar uprave Lovro Kuščević izrazio je zadovoljstvo predloženim izmjenama jer se njima, kazao je, konačno rješava pitanje nepravedno oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine.
"Dat će se obeštećenje vlasnicima tih stanova, a i na jedan primjeren način se postavljamo prema najmoprimcima koji neće biti izbačeni na ulicu, već se država brine o njima u jednom dužem razdoblju", kazao je. (N.C./Hina)