Odluku o raspisivanju referenduma, u tijeku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ, donio je predsjednik Republike Franjo Tuđman.
Građanima su bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa 'za' i 'protiv', odlučivali su na listićima plave i crvene boje.
Pravo odlučivanja imalo je 3, 6 milijuna birača.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?
O tom se pitanju izjasnilo 3.051.881 ili 83,6 posto birača, 'za' ih je zaokružilo više od 2, 8 milijuna ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv je glasovalo oko 127.000 birača (4,15 posto).
Na crvenom listiću pitanje je bilo: Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?
O njemu je glasovalo 3.051.881 birača ili 83,6 posto, 'za' ih je bilo oko 164.000 (5,38 posto), 'protiv' nešto više od 2,8 milijuna (92,2 posto).
Referendum iz svibnja ’91. otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada te godine.
Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada Odluku o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena.