Premijer Zoran Milanović potvrdio je da Vlada kreće u izmjenu poreznih razreda na dohodak. Točnije najveća porezna stopa od 40 % više se ne bi primjenjivala na plaće od 8.800 neto nego na one veće. Premijer kao gornju granicu spominje čak 14 tisuća kuna. Uz povećanje neoporezivog dijela plaće, ova bi mjera značila poreznu reformu od koje bi, više ili manje, koristi imali svi zaposleni.
Premijer Zoran Milanović demantirao da Vlada smanjuje plaće u javnom sektoru
Kada se zbroji povećanje neoporezivog dijela plaće i pomicanje najviše stope, neto plaće u iznosu od nešto manje od 4.000 kuna povećale bi se za 53 kune, a plaće blizu 6.000 kuna porasle bi za 170 kuna.
Plaća iznad 9 tisuća kuna bila bi veća za 237, one blizu 10 tisuća za više od 500 kuna. Taj smo izračun radili ne uzimajući u obzir prireze i razne porezne olakšice koje građani također koriste.
'Neke računice su pokazale da je to više od milijun zaposlenih u Hrvatskoj koji bi mogli na različite načine profitirati iz ove mjere i imati veći dohodak', objasnio je podpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Iako bi poreznim promjenama Split izgubio oko 70 milijuna kuna iz proračuna gradonačelnik podržava potez Vlade.
'Koliko god to gradu Splitu bilo teško kao i drugim jedinicama lokalne samouoprave mi ćemo se snaći i izvući ako postignemo primarni cilj, a primarni cilj je ili zaposliti više ljudi ili povećati potrošnju pa opet zaposlit više ljudi. Jedno s drugim mislim da je hvale vrijedno', rekao je splitski gradonačelnik Ivo Baldasar.
Promjena će spasiti srednji sloj od visokog poreza, ali premijer ističe kako time i dalje nije riješen problem onih koji imaju jako puno pa najavljuje i poteze u tom smjeru.
Doznajte za koliko bi vam se mogla povećati plaća
Premijer je poručio kako bogate ne žele osiromašiti, obeshrabriti da se bave poslom ili otjerati iz Hrvatske, nego učiniti da pridonesu više.
Hoće li ovaj potez Vlade biti okidač za građane da krenu u veću potrošnju te tako vrate dio novca u proračunsku blagajnu, muči ekonomsku struku.
Ovakve mjere nisu novost u Hrvatskoj, a prijašnje nisu urodile plodom, možda iz razloga što nije bilo dovoljno vremena da se vide rezultati. Osobna potrošnja predstavlja važan dio BDP-a svake zemlje stoga bi ova premijerova najava bila dobar okidač za pokretanje ekonomije.
Oporba već kritizira najave. Ovakve su mjere već postojale te nisu zaživjele jer nisu bile dobre, kažu iz oporbe te dodaju kako je to još jedan pokazatelj da se vlada opet 'gubi' u ekonomskoj politici.
Ako se uskoro krene u ostvarivanje ovog plana, veće plaće na računima građana mogle bi biti vidljive već u studenom, no realno je za očekivati da će to biti s početkom 2015. godine.
Prosječne plaće u Hrvatskoj manje su od ove granice kojoj se mijenja porezni razred. Državni zavod za statistiku baš je u petak objavio nove podatke o prosječnoj plaći.
Tako je u lipnju prosječna neto plaća iznosila 5. 558 kuna. To je porast u odnosu na lipanj prošle godine za nešto više od 100 kuna. Prosječna bruto paća u lipnju je iznosila 8.024 kune.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook