Svaki bi grad bio ponosan da ima ulicu, trg ili javnu površinu koja nosi ime Josipa Reihl-Kira. No dok je jedan grad u Italiji krenuo tim putem, u Zagrebu je prijedlog već godinama u ladici.
Desetljeće je već prošlo otkako su Inicijativa mladih za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Centar za mirovne studije (CMS) predložili nadležnom Odboru Gradske skupštine Grada Zagreba prijedlog za imenovanje ulice, trga ili javne površine po Josipu Reihl-Kiru. Njegovo je ime uvršteno u Fond imena za imenovanje javnih površina Grada Zagreba, no nekih većih pomaka zasad i dalje nema.
Više od 350 imena
U nadležnom Odboru kažu da broj imena u Fondu na današnji dan iznosi točno 352 imena od kojih su neka doista upisana u Fond duže od desetljeća. "Nažalost, sve je manje neimenovanih javnih površina, a posebice onih koje bi mogle ponijeti ime Josipa Reihl-Kira. U suradnji s nekim od vijeća gradske četvrti ispitat ćemo mogućnost imenovanja neke zelene površine parkom", kazala je za DNEVNIK.hr predsjednica Odbora Rada Borić.
Ostaje vidjeti hoće li to biti prije proljeća u kojem nas čekaju lokalni izbori, ali i proglašenje Josipa Reihl-Kira pravednikom i postavljanje ploče s njegovim imenom u Vrtu pravednika svijeta u Milanu. Svečanost će biti održana 11. ožujka iduće godine, a važnu odluku o proglašenju donijela je Udruga za Vrt pravednika u Milanu, koju čine Zaklada Gariwo, Unija talijanskih židovskih zajednica (UCEI) i Grad Milano na prijedlog Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) iz Hrvatske.
U Hrvatskoj, gdje je Reihl-Kir prešućeni heroj mira, a sličnu sudbinu u smislu zapostavljanja ima i ostatak nasljeđa mirotvorstva, između ostalog i Mirna reintegracija, neki ipak ne dvoje da je već odavno trebalo doći do imenovanja po čovjeku kojega nerijetki smatraju najjačom moralnom i antiratnom figurom hrvatske moderne povijesti.
"Možda će proglašenje u Milanu zainteresirati i neke nove ljude, pogotovo mlade, da vide što je Josip Reihl -Kir napravio i zašto je to važno'', nadaju se u udruzi VeDRA, istaknuo je za DNEVNIK.hr glavni tajnik udruge Zoran Radman.
"Važno je da valoriziramo ljude koji žele mir"
"Prije svega, treba reći kako su (pre)imenovanja simbolički potezi koji pokazuju koga država vrednuje, odnosno kako se odnosi prema svojoj prošlosti i pojedincima. Nazivi javnih površina predstavljaju jednu vrstu suptilne nacionalne naracije, oni su točka susreta vladajuće ideologije, tj. vrijednosti za koje se društvo i država zalažu te praksi svakodnevnog života. Prema tome, imenovanja se mogu jasno interpretirati kao politički čin", kazala je za DNEVNIK.hr Senna Šimek iz Inicijative mladih za ljudska prava - Hrvatska (YIRH).
"Josip Reihl-Kir ima svoju ulicu u Osijeku, ali to nije dovoljno jer on nije važan samo za lokalnu povijest i građane Osijeka i okolice već i za Hrvatsku u cjelini. Zbog toga ne odustajemo od realizacije nazivanja javne površine po njemu u Zagrebu“, poručila je Šimek.
''Imenovanje ulice, parka ili javnog prostora važno je da Reihl-Kiru i obitelji odamo počast, da u društvu vrednujemo pojedince i grupe koji su se suprotstavili ratnom narativu i nasilju, važno je da valoriziramo ljude koji žele mir", istaknula je za DNEVNIK.hr Iva Zenzerović Šloser iz CMS-a i dodala: ''Taj čin također bi otvorio mogućnost informiranja i razgovora o samom Reihl-Kiru, ali i temama koje uz njegovo nastojanje vežemo: osobnog integriteta, otpora, zaustavljanje nasilja i očuvanja mira."