"Ovo je bilo veliko zadovoljstvo za mene. Ugostio sam svog dragog prijatelja iz Hrvatske. Susreli smo se već mnogo puta i svaki put se ponovno zaljubimo jedan u drugog. Kad je u pitanju Hrvatska uvijek sam pristran. Hrvatska otkad je usšla u EU je primjer ponašanja i uzela je ozbiljno svoje obveze prema EU. Hrvatska je danas uzor za druge zemlje u EU", istaknuo je Juncker.
Istaknuo je kako će pripreme za hvrvatsko preuzimanje predsjedanja Vijećem Europe biti duge.
"Imali smo izrazito sadržajan sastanak s kolegijem EK", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković i podsjetio na svoju nedavnu raspravu u EU parlamentu.
"Dotaknuli smo i pitanja koja su relevantna za Hrvatsku u okviru Europske unije", rekao je Plenković i naglasio da je ambicija i politika hrvatske da uđe u unutarnji krug zemalja EU, u čemu, kako je rekao, ima podršku Europske komisije.
"Također smo govorili o odnosima u susjedstvu. Mi ćemo po tom pitnaju biti solidarni", istaknuo je Plenković.
"Hrvatska želi da pregovori o financijskom izvješću budu gotovi do vremena našeg preuzimanja predsjedavanja Vijećem Europe", dodao je Plenković.
Plenkovića i Junckera novinari su pitali ima li pomaka oko graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.
"Uvijek sam vrlo oprezan kad je riječ o ovom pitanju i rekao sam da sva nerješena granična pitanja na Balkanu moraju biti riješena prije ulaska tih zemalja u EU", odgovorio je Juncker.
"Komisija je tu da pomogne. ne govorimo da je tu u pravu Slovenija ili Hrvatska, već pomažemo u rješavanju tog pitanja", dodao je Juncker.
Plenković je odmah rekao da to danas na sastanku nije bila tema te je ponovio već ranije iznesen stav hrvatske politike o bilateralnom rješenju izvan kompromitirane presude arbitražnog suda.
"Nije dobro poduzimati jednostrane korake, a najgore je kad se taj problem prenosi na naše građane", dodao je Plenković i pozvao je Junckera i slovenskog premijera Miru Cerara da sjednu zajedno za stol i pokušaju riješiti to pitanje na obostrano prihvatljiv način.
Junckeru je postavljeno i pitanje o posjetu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, a Plenkoviću oko izjave Vučića o uvođenju moratorija na "zapaljive" izjave srbijanskih političara oko odnosa između Srbije i Hrvatske.
"To je svakako bio zanimljiv posjet. Bit ću u regiji krajem veljače i tad ću o tome više govoriti", bio je kratak Juncker.
"Što se tiče posjeta Vučića, pozicija Hrvatske je da želimo rješiti sva otvorena pitanja i gajiti dobrosusjedske odnose. Sve teme smo stavili na stol, temeljito i pronašli metodologiju kako da o njima razgovaramo pa tako i pitanje ratne odštete", odgovorio je Plenković.
"Što se tiče izjave o nekakvim moratorijima na zapaljivim izjavama (srbijanskih političara), morate primjetiti da nitko iz HDZ-a nije podizao tenzije", naglasio je Plenković.
Urednica vanjske politike Nove TV Ivana Petrović premijera je pitala je li proučio Ramljakovu dokumentaciju o savjetnicima.
"Sutra je saborski odbor, nakon toga ćemo sve razmatrati", poručio je Plenkovi.
Petrović je premijera i pitala koja je pitanja otvorio tijekom posjeta srpskog predsjednika Vučića Hrvatskoj, hoće li na ekspertizu dati presudu Međunarodnog suda u predmetu Hrvatske protiv Srbije te hoće li od Srbije zatražiti dokumentaciju iz vukovarske bolnice.
"Otvorili smo sve teme, Hrvatska ne mora raditi dodatne pravne analize u procesu u kojemu je sudjelovala. Stručnjaci su svjesni svih aspekata sudskih odluka. Što se tiče svih onih informacija koje će nam pomoći u rasvijetljavanju zločina, Hrvatska je snažno za njih zainteresirana, uključujući i dokumentaciju iz vukovarske bolnice", kazao je Plenković.
O budućnosti EU-a i Zapadnog Balkana
Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Bruxellesu govorio na sastanku s predsjednikom Europske komisije Jeanom Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika na kojem će izvijestiti o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a 2020. godine te predstavio hrvatski pogled na budućnosti Europe, strategiju prema zapadnom Balkanu i na gospodarska i financijska pitanja EU-a.
Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u srijedu ujutro s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom nakon čega se sastaje s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika.
Susret s Tuskom održava se u okviru njegovih razgovora sa svim čelnicima država članica o budućnosti Europe, kao i u sklopu priprema za predstojeći summit EU-a 23. veljače, na kojem će glavne teme biti institucionalna pitanja i višegodišnji proračunski okvir za razdoblje nakon 2020. godine.
Nakon susreta s Tuskom, premijer Plenković sudjeluje na radnom ručku s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika.
O pripremama za predsjedanje Europskom unijom
Uz predsjednika Vlade u Bruxelles idu i potpredsjednice Vlade Marija Pejčinović Burić i Martina Dalić, a sam boravak počinje u utorak u poslijepodnevnim satima i sastankom s predsjednikom Europske pučke stranke Josephom Daulom.
Potom će Plenković sudjelovati na kolegiju povjerenika.
Taj je sastanak, ističu Banski dvori, nastavak dinamične vanjskopolitičke aktivnosti predsjednika vlade u veljači. Prošli tjedan Plenković je sudjelovao na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu gdje je održao govor o budućnosti Europske unije te se sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem, glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom i predsjednikom Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Manfredom Weberom.
Na sastanku s povjerenicima uvodno se obraća predsjednik EK-a Juncker, a nakon toga premijer Plenković koji će izvijestiti o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. godine i prioritetima tog predsjedanja te predstaviti hrvatski pogled na budućnosti Europe, strategiju prema zapadnom Balkanu te gospodarska i financijska pitanja EU-a.
Plenković nasamo s Junckerom
EK od čelnika država članica želi čuti kako promišljaju različite teme, a Hrvatska se u tom pogledu, ističu Banski dvori, zalaže za Europsku uniju bližu građanima, s jakim demokratskim legitimitetom, za otvorenost integracija za sve države članice te želi biti dio tzv. užeg kruga integracija.
Drugi blok posvećen je strategiji prema zapadnom Balkanu, a Hrvatska u tom pogledu podržava vraćanje proširenja u fokus te napredak u odnosima država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja ovisno o vlastitim postignućima i ispunjavanju kriterija i uvjeta.
Treći blok posvećen je gospodarskim i financijskim pitanjima odnosno stanju gospodarstva i financija u EU-u i tu će se, kažu u vladi, govoriti o planu Hrvatske za priključivanje eurozoni i schengenu, kao i pripremama višegodišnjeg financijskog okvira EU nakon 2020. godine, koji bi EU-u trebao osigurati rast i uravnotežen razvoj. Hrvatska, ističu Banski dvori, naglasak stavlja na povezivanje, rast i razvoj EU-a, transport i energetiku, sigurnost i proširenje.
Po završetku sastanka s kolegijem povjerenika Plenković ima odvojeni razgovor s predsjednikom EK-a Junckerom. Njih će dvojica potom izaći pred novinare.
Osim o suradnji EK-a i Hrvatske, Juncker i Plenković razgovarat će o ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengen te o pitanju granice sa Slovenijom, kažu u vladi.
Idući tjedan Plenković sudjeluje na neformalnom sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu, koje će raspravljati o institucionalnim pitanjima i budućnosti financiranja EU-a, a sastat će se i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. (Hina)