Komentirajući rezultate referenduma o braku, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je da je sam referendum o sutavnoj definiciji brakla bio nepotreban i suvišan.
'Prije svega ono što sam govorio i prije održavanja samog referenduma i ostajem kod toga da je referendum bio nepotreban i suvišan. Drugo što želim reći, danas nam nije bolje, ni na pravnom, ni na socijalnom, ni na društvenom, ni na političkom, ni na ekonomskom planu. Svi problemi koji su bili ostali su i možda ćemo ih i teže rješavati. Ostaje obveza hrvatskog društva, prema Ustavu, a nadam se i prema društvenim vrijednostima koje želimo raditi i živjeti, da se zaštite sve manjine u društvu i da žive slobodno, odgovorno, u toleranciji i zajednici. Bez toga je teško govoriti o napretku cijelog društva', rekao je Leko.
Na pitanje slaže li se s ocjenom da je referendum bio i izjašnjavanje protiv vladajuće koalicije, Leko je rekao kako je odluka građana uvijek višeznačna.
>>REFERENDUM O BRAKU: Evo što svjetski mediji kažu o rezultatima referenduma
'Odlučivanje građana je uvijek višeznačajno motivacija ovog referenduma je, rekao bih, politička prvenstveno jer u obiteljskom zakonu ta definicija braka kao zajednice muškarca i žene već postoji. Motivacija je različita kod različitih skupina u društvu. I zato sam i rekao da je taj referendum nepotreban i suvišan. Za političku borbu postoje druge teme i druga područja, a zašto se nismo okrenuli onome što pomaže rješenju sukoba u hrvatskom društvu to je odgovornost svih u društvu. Ne možemo reći da nema odgovornosti za stanje u društvu kad imamo krizu pet godina', odgovorio je Leko.
Iz stožera onih koji su bili protiv, osim razočarenja, moglo se čuti i kritika aktualne vlasti da vlast nije dovoljno objasnila građanima o čemu se radi na referendumu i da se nije dovoljno angažirala da se spriječi diskriminacija. Leko je rekao kako je Vlada djelovala u skladu sa svojim ovlaštenjima.
'Vlast je bila odgovorna i u skladu sa svojom odgovornošću, ovlaštenjima i djelokrugu je djelovala, no demokratska vlast ne može nametati. U tom pogledu ne vidim propust vlasti', rekao je Leko.
Na pitanje očekuje li ubrzo još jedan referendum, onaj o dvojezičnosti, Leko je naglasio kako problematika referenduma nije uređena.
>>REZULTATI REFERENDUMA O BRAKU 65,87% ZA, 33,51% PROTIV
'To je dio referendumskih prava, međutim ta cijela problematika ovog referenduma nije uređena, ni dobro ni potpuno uređena i nama predstoji jedan ozbiljni posao na promjeni Ustava i donošenju zakona o referendumu. Taj zakon bi trebao urediti pitanja koja su važna za demokraciju i svako društvo, ali i potpuno proceduru predvidjeti.
Kad je riječ o pravima nacionalnih manjina i ljudskim pravima, to je malo drugačija situacija jer Ustav, čini mi se u članku 3, navodi vrijednosti hrvatskog društva koje nisu moguće mijenjati ni na referendumu ni u ustavu jer su dio standarda koji vriejdi i koji je hrvatska prihvatila kao demokratska zemlja prema pravilima UN-a i EU-a. Ljudska prava i prava nacionalnih manjina su vrijednosti na kojima počiva hrvatsko društvo i siguran sam da će sve institucije znati čuvati vjerodostojnost hrvatske države i hrvatskog društva', naglasio je Leko. Dodao je i kako je uvjeren da do referenduma neće doći.
Osvrnuo se i na medije i medijsko praćenje referenduma. 'Logično je da demokratsko društvo ima različita stajališta jer ne bi bilo demokratsko da nema različita stajališta i da grupe različito ne vide istu stvar, kao što i stranke vide. Moja je ocjena vezana za to vrlo precizna. Kako su novinari i novinarske udruge ocijenile samu stvar, ja nemam što dodati. Dobro je', rekao je Leko.
Objasnio je i koja je sada procedura.
'Proglašenjem rezultata referenduma proglašena je i odluka, a naravno opet moram reći da je tu manjkav i ustav i zakon o referendumu. Logikom čitanja ustava, DIP će proglasiti rezultate referenduma i da je odluka donesena i tu odluku će formalno objaviti, po mom sudu, stručna služba Sabora kao što objavljuje sve akte koje donose nadležna tijela.
Ako Sabor donese u okviru svog djelokruga zakon onda objavljuje stručna služba, ako su to učinili građani na temelju članka 1 ustava i proglasi to DIP, odnosno ustavni sud ako ima žalba, poslije toga objava ide iz službe. Kada se odluka objavi u Narodnim novinama, definicija o braku se automatski ugrađuje u Ustav', pojasnio je Leko.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook