''Drugi svjetski rat u našoj domovini i danas budi bolna sjećanja na brojna stradanja. Polažući vijenac u sjećanje na žrtve logora Jasenovac i stojeći u tišini uz ovaj kameni cvijet, izražavam najdublji pijetet svim žrtvama koje su stradale u logoru. Neka ovo uvijek bude samo mjesto pijeteta, ali i mjesto koje će nas opominjati koliko je važno mlade naraštaje odgajati za mir, zajedništvo i solidarnost među ljudima i narodima. Prošlost ne možemo promijeniti, ali budućnost možemo graditi na bolji način, za ljepši i humaniji život svih ljudi u Hrvatskoj i diljem svijeta“, upisala je Predsjednica Republike u knjigu dojmova, priopćili su iz njezinog ureda.
Na društvenim mrežama objavila je fotografije posjeta.
Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koje su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku.
Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.
Po podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Službena statistika bivše SFRJ isticala je brojku od 700.000 žrtava.