Hrvatska ima dosta dobar pravni okvir, koji djeci jamči zaštitu privatnosti u medijima, no ipak se događaju povrede tih prava, bilo da ih čine mediji ili sami roditelji, ocijenila je Milas Klarić.
Primjerice, kada nestane neki dječak ili djevojčica, mediji će objaviti ime i prezime djeteta, kakve mu je boja kose, kako je obučen, koliko je visok i sl., što je u redu. Ali, često se zbog medijske priče izlazi iz tih gabarita pa se objavljuju i drugi podaci, npr. da je dijete ostavilo pismo čiji se sadržaj objavljuje, da ga je ostavio dečko ili cura, da je u školi imao problema itd.
Zabrinjavajući podaci: Hrvatska djeca su viša i deblja nego 20 godina prije
Roditelji ne bi trebali iznositi detalje o svojoj djeci
Sve to nisu informacije koje će pomoći da se dijete pronađe pa bi se mediji trebali od njih suzdržati, smatra pravobraniteljica.
Također je upozorila da roditelji često, iznoseći u medije detalje o svom privatnom životu, iznose i detalje o životu svoje djece, što na njih može negativno utjecati. Kada mediji zbog određene priče o nekoj javnoj osobi iznose informacije i o njezinoj obitelji, često dođe do povrede prava djeteta iz te obitelji.
Elemente oba primjera hrvatska je javnost nedavno imala prilike vidjeti kada je jedan ministar svoje maloljetno dijete poveo na javni skup, a zbog nepredviđene situacije, odnosno prevrtanja jedrilice i padanja u more, ministar i dijete došli su u središte medijske pozornosti.
U modernom društvu, kaže Milas Klarić, zagovara se promicanje dječjeg mišljenja, djeca sudjeluju u mnogim javnim manifestacijama, medijskim emisijama itd. Kada bi se striktno gledala samo pravna norma, moglo bi se reći da takvo što nije u redu, međutim, život je nešto drugo pa osim pravnih propisa postoji i zdrav razum, koji kaže da takvi istupi mogu biti za osobnu djetetovu korist pa ih ne treba braniti, istaknula je Milas Klarić.
Pozvala je novinare da kad pišu o djeci pišu na način kao da se radi o njihovu djetetu, ili djeci njihovih prijatelja. To je uz profesionalni standard struke, dobar pomoćni kriterij, poručila je.
Smatra da posebnu pozornost mediji moraju obratiti kada se u kontekstu informacija o siromaštvu snimaju djeca u pučkim kuhinjama ili dobrotvornim akcijama. Ti medijski prilozi, ma kako pozitivni bili, mogu "otklizati" u nešto što je na štetu djece, kaže Milas Klarić.
Za djecu izbjeglice ista pravila kao i za hrvatsku djecu
Komentirajući to što gotovo nijedan hrvatski medij ne poštuje pravo djece izbjeglica koja prolaze u Hrvatsku, već ih se snima bez ikakve zaštite, Milas Klarić je naglasila da za svu djecu koja borave na tlu Hrvatske vrijede ista pravila i propisi kao i za hrvatsku djecu.
Pravobraniteljica: Među izbjeglicama su i djeca s teškoćama u razvoju
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković najavio je da će HND ovih dana raspravljati o tom problemu te podsjetio na Kodeks časti HND-a po kojem novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete bez njegova pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe.
Sve nepravilnosti vezane za objavljivanje informacija o djeci mogu se prijaviti Vijeću časti HND-a, a novinarima je na raspolaganju dvadesetak odvjetnika koje je angažirao HND, s kojima se mogu savjetovati o evetualnim problemima vezanim uz njihovo pisanje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook