Ekipa rubrike Poziv Dnevnika Nove TV ove nedjelje istražila je sve veći broj ilegalno izgrađenih kuća koja je u Hrvatskoj itekako uzela maha. Poljoprivredna i šumska područja, ponajviše na obali, opustošena su i pretvorena u apartmanske oaze.
S druge strane, institucije teškom mehanizacijom pred televizijskim kamerama pokušavaju poslati jasnu poruku ilegalnim graditeljima i tako se sve vrti u krug. Sudeći po brojkama – pobjedu barem za sada nose ilegalni graditelji.
Iz Istre se videopozivom javio Branko Belušić. Odlučio se obratiti ekipi rubrike Poziv Dnevnika Nove TV nakon što mu je jedan od susjeda koji je imao kamp prikolicu preko noći sagradio kuću na mjestu gdje je zabranjena gradnja.
Tragom Videopoziva ekipa je otišla do Istre i otkrila nevjerojatan podatak. Gotovo 90 posto njegovih susjeda ima zapravo ilegalno sagrađene objekte.
Pravo je pitanje kako je moguće da netko izgradi kuću - a da to nitko ne primijeti. Odgovore na sva ta pitanja pogledajte u videoprilogu reporterke Dnevnika Nove TV Elvire Gašparović.
"Nitko me nije zvao, nitko me nije pitao čuj prijatelju hoćeš mi dozvolit, ne, jednostavno se to pojavilo", rekao je Branko Belušić.
Građevinskoj devastaciji u Dugoj uvali svjedoči i Mato.
"Nitko nije kupio 400 kvadrata da će se saditi kukuruz ili pšenica nego je kupio za vikendicu ili za neki mobilni objekt. Ove godine je niknulo sigurno jedno 20 tu u užoj okolici, niču dnevno", rekao je Mato Ivančan.
Prije devastacije na ovom područje je bila mješovita šuma pomiješana s niskim raslinjem. Danas stvari ipak izgledaju znatno drugačije. U svega stotinjak metara niknulo je šest ilegalnih objekata.
Vlasnici su mahom državljani Slovenije. Problema je svjestan i općinski načelnik, ali kaže u ovoj priči su mu vezane ruke.
"Mi kao Općina već sedam godina uredno to prijavljujemo Državnom inspektoratu, odnosno građevinskoj inspekciji. Međutim vidjelo se da su potkapacitirani", rekao je načelnik Općine Marčana Predrag Pliško.
Ekipa se potom zaputila do Slovenije pitati vlasnike objekata zašto su se odlučili za ilegalnu gradnju, no oni nisu bili spremni za izjave. U borbu protiv ilegalne gradnje 17 istarskih općina i gradova krenulo je i putem platforme bespravna gradnja.hr.
"Bespravna gradnja postoji čak i u dijelu koji je zaštićen što je za nas poražavajuće i nastojimo napraviti sve moguće radnje da se to spriječi i da se ti objekti uklone. Uvjeren sam da imamo od 500 do tisuću takvih objekata", rekao je Marko Ravnić iz Inicijative Bespravna gradnja.
Trideset kaznenih prijava protiv ilegalnih graditelja podnijela je i Javna ustanova Natura Histrica. No oni tvrde da dalje procedura djeluje presporo.
Izlaz iz ove pomalo bezizlazne situacije istarski župan Boris Miletić vidi na sljedeći način - spuštanjem ovlasti Državnog inspektorata na regionalnu i lokalnu razinu.
"Kad bi to pretvorili iz prekršajne odgovornosti u kaznenu, pa netko završi u zatvoru i drakonski se naplati kazna, vjerujem da onda to više ne bi činili", rekao je Miletić.
"Samim time što se nešto ne uklanja šalje se poruka da ljudi misle da mogu raditi, apsolutno nemaju straha, svakodnevno bujaju bespravne gradnje na svim područjima", rekao je Korado Butković s Odsjeka za komunalno, prometno, poljoprivredno i pomorsko redarstvo.
Državna tajnica Ministarstva prostornog uređenja gošća Dnevnika Nove TV
Pozivu da gostuje u Dnevniku Nove TV odazvala se državna tajnica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magašla. Najprije je objasnila hoće li svi ovi vlasnici ilegalnih građevina moći naknadno legalizirati svoje objekte.
"Ako su ti zahvati u skladu s prostornim planom, onda ti vlasnici mogu dobiti građevinsku dozvolu sukladno zakonu o prostornom uređenju i zakonu o gradnji. No, s obzirom na to da se ovdje radi o području izvan građevinskog područja i u šumi posebne namjene, takva gradnja, u ovom slučaju stambena, nije dozvoljena. To znači samo su za uklanjanje", rekla je Mugašla i zaključila da je očito problem u nedovoljno građevinske inspekcije.
"Oni idu na kartu da će proći neopaženo. Koliko vidim, ovdje se i gradi ispod drveća, točnije crnogornice koja ne opada preko zime, a znamo da Državna geodetska uprava svake godine snima i stvara digitalne fotokarte u periodu kad nema vegetacije. Kako se ovdje radi o građevinama ispod crnogoričnog drveća, one se ovdje ne vide. No i tome ćemo na kraju doskočiti", objasnila je državna tajnica.
Komentirala je i prijedlog župana o decentralizaciji.
"Mi smo već imali prvo čitanje dopuna zakona o građevinskoj inspekciji i sada je već nacrt konačnog prijedloga gotov. Poslan je ministarstvima na mišljenje i očekujem da će krajem mjeseca biti na Vladi. On donosi nove ovlasti za komunalne redare. Osim ovih koji već imaju ovlasti, mi im povećavamo ovlasti te će oni moći obustavljati nezakonito građenje odnosno izdavati rješenja o obustavi građenja, zatvarati gradilišta i propisivati prekršajne i novčane kazne", pojasnila je Mugašla i dodala da bi to trebalo zaživjeti s 1. siječnja 2025. godine.
"Istovremeno radimo na izmjeni dopuna zakona o gradnji u kojem ćemo povećati te kazne preko 50%. Te kazne propisuju građevinski inspektori, a ove, prema zakonu o građevinskoj inspekciji, propisivat će komunalni redari", rekla je Mugašla i dodala koliko će točno biti kazne.
"Za pravnu osobu, prekršajna kazna je od 20 do 30 tisuća eura, a za fizičku osobu, od šest do devet tisuća eura. S time da, komunalni redari, ali i građevinska inspekcija, imaju pravo propisivati i novčane kazne ako se nastavi s građenjem. Recimo ako se radi o periodu od dva do tri mjeseca dok se ta građevina sagradi, imaju mogućnost da propišu još tri novčane kazne i kad se sve zbroji, za pravne osobe to će biti kazna od 80 tisuća eura, a za fizičke do 40 tisuća eura", zaključila je državna tajnica.
Svoju priču možete javiti ekipi Poziva preko Vibera ili WhatsAppa na broj telefona 095 2911 911, putem Facebook stranice ili putem web forme.