Poziv Domagoja Mikića

Deseteročlana obitelj živjela ilegalno u 26 kvadrata bez struje, tople vode i osnovnih potrepština: Zbrinuti su u manje od 24 sata nakon posjeta ekipe Dnevnika Nove TV

Ekipa Poziva Domagoja Mikića istražila je slučaj deseteročlane obitelji koja je nelegalno ušla u maleni gradski stan, a koja je živjela u nehumanim uvjetima i susjedima stvarala probleme.

Sklad u nekada mirnoj zgradi poremetila je obitelj - koja je jednog dana samo provalila u gradski stan i u njemu ilegalno živjela mjesecima. Stanari su tražili pomoć - no svi njihovi pozivi završavali su u slijepoj ulici - pa su se obratili ekipi Poziva.

Reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Golja tragom Videopoziva istražila je tko je provalio u gradski stan i zašto institucije mjesecima sjede prekriženih ruku. Tijekom snimanja priče morala je pozvati i policiju.

Roditelji s osmero djece provalili u stan

Deseteročlana obitelj nelegalno je ušla u gradski stan od 26 kvadrata. Na stanu je mjesecima bio pečat i špaga, za što im i nisu trebala posebna provalna sredstva. Osmero živahne djece i glasna majka smetaju susjedima.

"Oni vam trče, razbili su nam portafon, mi smo to mijenjali i sve je na našem trošku i nitko nas ne pita odakle nama to, svi prebacuju odgovornost jedni na druge. Socijalna služba, Grad Zagreb - ništa", ispričala je susjeda Aleksandra Valentić.

"Njima treba dati osnovne uvjete za život, oni nemaju struje, nemaju plina, hladno im je, nemaju lonac, nemaju čašu, nemaju pribor za jelo. Stvarno ne razumijem da Grad Zagreb nigdje nema stan za takve ljude", dodao je Boris Brković.

Pročitajte i ovo RAT NA BLISKOM ISTOKU U kasnim satima na kapaljku pristiže pomoć izoliranoj Gazi: Bombardiranje ne prestaje, očekuju se posjeti važnih svjetskih čelnika

Obitelj ne može kuhati, pere se u hladnoj vodi, spava na parketu.

Ekipa Dnevnika Nove TV zvala je socijalnu službu i policiju. Majka više nije majka odgajateljica pa su deložirani iz unajmljenog stana na cestu. Ocu je socijalna služba navodno rekla da supruga ne može ostati sama s djecom kada je tražio posao.

Bio je dovoljan jedan poziv policije da socijalna služba dođe. Došla je po tko zna koji put i policija, ovaj put je podnijela prijavu protiv remećenja javnog reda i mira. Centar za socijalnu skrb priznaje da ovo nisu uvjeti za djecu, ali rade po zakonu.

"Obitelj je sve ono što je u skladu sa zakonom ostvarila i centar ju prati", pojasnila je socijalna radnica centra za socijalnu skrb Zdenka Maltar. Ono što je obitelj ostvarila je jednokratna novčana pomoć.

Ipak, u stanu u kojem su trenutačno nije im dobro. Trebalo bi se podrazumijevati da centar za socijalnu skrb traži pomoć ako sam ne može pomoći.

"Kada se obitelj s malodobnom djecom nađe u tako teškoj situaciji, lokalna zajednica dužna je pomoći obitelji", dodala je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu skrb Romana Galić.

Situacija u četiri najveća grada

Ekipa Poziva istražila je kakva je situacija sa stanovima u četiri najveća hrvatska grada.

Najveći broj stanova ima grad Zagreb, ukupno 6434 - 528 ih je ilegalno useljeno.

Slijedi Split s 463 stana - i 70 ilegalno useljenih. I Rijeka ima problema s ilegalnim stanarima. Od 1516 stanova, 43 su ilegalno useljena.

Najbolje brojke ima grad Osijek. Od 711 stanova u njih 11 su ilegalni stanari.

Deseteročlana obitelj zbrinuta

Manje od 24 sata nakon snimanja - deseteročlana obitelj napustila je stan u kojem je ilegalno živjela. Grad Zagreb ponudio je privremeno rješenje koje je obitelj prihvatila.

"Obitelj je smještena u prihvatilištu Crvenog križa Zagreb i ovdje su podmireni uvjeti kao što su topla voda, struja, tri obroka na dan. Djeca imaju bolje uvjete nego u kojima su živjeli i nadamo se da će kroz šest mjeseci, koliko oni ovdje mogu maksimalno ostati, njihov smještaj biti adekvatnije riješen", ispričala je voditeljica prihvatilišta Andrea Kozar Pasanec.

Problem ilegalnih stanara

Reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao je s odvjetnikom Vedranom Ceranićem o ilegalnim stanarima. Upitao je Ceranića zašto je obitelj iseljena tek nakon snimanja.

"Grad Zagreb svakako može prije pokretanja sudskog postupka pokušati mirno riješiti novonastali spor, ali druge opcije osim redovitoga parničkoga puta na sudovima za Grad Zagreb ne postoji.

Tu je praksa šarolika. Može trajati od nekoliko mjeseci pa sve do nekoliko godina, pogotovo u velikim mjestima gdje su sudovi izuzetno opterećeni s enormnim priljevom ovršnih predmeta - to može trajati i po nekoliko godina", zaključio je Ceranić osvrnuvši se na to koliko vraćanje posjeda može trajati.

Mikić je konstatirao da je u slučaju deseteročlane obitelji jasno da je Grad Zagreb vlasnik stana te je upitao što mora godinama dokazivati.

"Ne treba godinama dokazivati da je vlasnik stana, nego jednostavno i radnje koje se poduzimaju u postupku i ročišta koja se trebaju zakazati pa u konačnici provedba ovrhe traje određeno vrijeme", odgovorio je Ceranić te dodao da režije plaća onaj tko je naveden kao obveznik u plaćanju komunalnih usluga, u ovom slučaju Grad Zagreb koji ima pravo na naknadu štete po završetku postupaka.

Pročitajte i ovo Utakmica Dinama i Velike Gorice Ministar Malenica i glasnogovornik Vlade iz svečane lože slušali ustašku koračnicu: "Na policiji je da postupa sukladno zakonu"

Što se tiče zamki prilikom sklapanja ugovora o najmu, ima ih nekoliko. "Prva i osnovna zamka je da se ugovor o najmu ne sklapa u pisanom obliku, a ostale zamke, kada se ugovori i sklope, stranke dosta često ne koriste sve institute ovršnoga prava koje su im na raspolaganju i koji im onda pravnu zaštitu u ovakvim situacijama pružaju na brži način", kazao je odvjetnik. ovršnu klauzulu

Ceranić je upitan znači li da, ako ima ovršnu klauzulu, netko može doći svom stanaru i reći mu da se iseli idući dan i mora se iseliti ili se i u tom slučaju mora ići na sud.

"I u tom slučaju morate ići na sud, samo što onda nećete pokretati parnicu, nego ćete pokrenuti odmah ovršni postupak zbog toga što ovršnu istragu već imate. Umjesto dva postupka, skratili ste si i imate samo jedan. Ako se radi o velikim sustavima, velikim sudovima koji su zagušeni - trajanje može biti jednako", zaključio je Ceranić.

Svoju priču možete poslati i preko Facebook stranice ili web-forme, na mail poziv@novatv.hr te na WhatsApp i Viber na broj redakcije 095 2911 911.

 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.