Kuk je pojasnio da potres u Čileu nema izravne veze sa siječanjskim potresom koji je razorio Haiti, no da je svakako uočljiva pojačana seizmološka aktivnost, tj. da u posljednje vrijeme ima više potresa od prosjeka. Kuk je također objasnio kako do potresa dolazi zbog pomicanja tektonskih ploča. Tektonske ploče su, kaže, veće strukturalne jedinice Zemljine litosfere, a pomiču se zbog niza fizikalno-kemijskih procesa koji se konstantno odvijaju u unutrašnjosti Zemlje.
>> Čile: Nakon razornog potresa od 8.8 stupnjeva prijeti tsunami
Naime, dio jezgre još je u tekućem stanju te dolazi do raznoraznih strujanja i pomicanja čak i čitavih dijelova kontinenata, tj. do pomicanja čitavih strukturalnih jedinica na površini, uslijed kojih dolazi do međudjelovanja i oslobađanja sila. Nekad su pomaci gotovo u horizontalnoj razini, nekad u gotovo vertikalnoj, ovisno od slučaja do slučaja.
Uglavnom, pri takvom srazu dolazi do oslobađanja velike količine energije koja se tijekom određenog vremena akumulirala i ta se energija djelomično oslobađa u obliku seizmičkih valova.
Potres u Čileu 150 puta jači od onog na Haitiju
Magnituda potresa u Čileu bila je mnogo veća nego onog na Haitiju, čak 8.8 stupnjeva po Richteru, u odnosu na 7.0 na Haitiju. Magnituda potresa, objašnjava Kuk, je fizikalna veličina i vezana je za energiju koja se oslobađa prilikom potresa, no ta je povezanost, kaže, eksponencijalna. 'To u ovom slučaju znači da je ovaj potres od 8.8 stupnjeva bio zapravo 150 puta od potresa magnitude 7.0 na Haitiju', kaže Kuk. No naglašava da je nekoliko parametara, na sreću, utjecalo na to efekti nisu toliko razorni koliko su zapravo mogli biti. Pukotine koje je iza sebe ostavio potres mnogo su veće nego one kod Haitija, što znači da su mogući i novi snažni potresi. Kuk tumači da je u slučaju Čilea na djelu kontakt dviju ploča od kojih se jedna zavlači pod drugu i ti su pomaci vrlo jaki i vrlo učestali te je ta dinamika mnogo jače izražena nego kod Haitija.
>> Napuklina kod Čilea se širi na 350 kilometara
Tsunami - trenutačni pomak velike vodene mase
Potres kod Čilea izazvao je i tsunami, što u prijevodu znači 'lučki val'. Tsunami, objašnjava Kuk, nastaje kada dođe do naglog, trenutačnog pomaka velike vodene mase, čemu ne mora biti uzrok seizmička aktivnost već, primjerice, pad meteora ili asteroida u more. U čileanskom slučaju došlo je do gotovo vertikalnog pomaka na jednom mjestu, no kako je hipocentar bio u moru, to je umanjilo efekte koji su se očitovali na kopnu. Ipak, taj nagli pomak velike vodene mase stvara ogromnu energiju i od mjesta njegova nastanka po zakonima fizike počinje se na sve strane širiti val. Dolaskom do mjesta na kojima se bitno mijenjaju fizikalni uvjeti, poput zaljeva ili luka, brzina vala može se naglo smanjiti te dolaskom vala u takvo suženo područje, njegova visina može početi naglo rasti i do nekoliko desetaka metara što, kao u slučaju Indonezije, može imati razorne posljedice. Ipak, Kuk naglašava kako scenarij ipak ovisi o više čimbenika u koje se ubrajaju i atmosferske prilike, strujanja i sl.
Na dubrovačkom području moguća magnituda od 7.5
Prema posljednjim modelima znanstvenika ispada da Hrvatska ne treba strahovati od tsunamija, jer bi veličina nekog tsunamija u Jadranu bila neusporedivo manja u usporedbi sa situacijama koje nastaju kada puše izrazito jako jugo. No, snažni potresi naša su potencijalna realnost, kaže Kuk. Prema njegovim riječima, iako se mi nalazimou drugom pojasu, dok se potresi ovako jakih magnituda događaju u Pacifičkom pojasu, kod nas su moguće magnitude i do 7.5 stupnjeva, znači više nego ona na Haitiju. Takve magnitude moguće su na širem dubrovačkom području, kaže Kuk te naglašava da je potres koji je 1979. godine pogodio crnogorsko primorje bio magnitude 7,0 stupnjeva po Richteru, odnosno jednake jakosti kao i onaj koji je razorio Haiti.