Nakon jednosatnog sastanka slovenski premijer Borut Pahor je, na iznimno posjećenoj konferenciji za novinare, napomenuo da je to prvi susret s premijerom susjedne države nakon formiranja nove slovenske vlade, a hrvatski premijer Ivo Sanader zahvalio je Pahoru na gostoprimstvu i najavio da će se idući susret održati u Hrvatskoj.
'S obzirom na odnose između naših država, današnji je sastanak napredak sam po sebi i znači korak naprijed, prije svega zbog našeg dogovora da pospješimo i produbimo razgovore i, nadamo se, dogovore', rekao je Pahor. Pahor je na samom početku istakao da javno može reći isto ono što je u razgovorima rekao i hrvatskom premijeru.
>> Sanader i Pahor danas prvi put oči u oči
'Ne bude li napretka u nastojanjima da se granično pitanje do kraja razriješi, Slovenija neće ukloniti zadrške koje ima glede otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja i to zato što je Hrvatska u pristupnoj dokumentaciji priložila dokumente koji prejudiciraju granicu', rekao je slovenski premijer.
Pahor je upozorio i na činjenicu da će za hrvatski ulazak u EU biti potrebna velika politička potpora u Sloveniji. 'Zato moram biti prije toga siguran u jednu stvar - sporazumno rješenje granične problematike svakako mora biti takvo da ulazak Hrvatske u EU dobije dvotrećinsku većinu u parlamentu, ali i na eventualnom referendumu'.
Što se tiče inicijative europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna, Pahor je najavio da će vladi i parlamentu predložiti da se ona prihvati. 'Predložit ću im da načelno prihvate inicijativu za posredništvo. Mislim da je inicijativa povjerenika Rehna korak u pravom smjeru', dodao je slovenski premijer.
>> Blokada bez presedana - Ljubljana bez posljedica
Osvrćući se na razvoj situacije u pogledu zahtjeva da se o članstvu Hrvatske u NATO savezu odlučuje na referendumu, Pahor je podsjetio na činjenicu da je slovenska službena politika svoj dio posla već napravila. 'No, potrebno je poštivati slovenski pravni poredak i zakon o referendumu koji omogućuje inicijativu za prikupljanje potpisa za referendum', rekao je Pahor.
Premijer Sanader najprije se osvrnuo na Rehnovu inicijativu. 'Pozdravljamo uključivanje Europske komisije u rješavanje ovog bilateralnog spora koji nije europsko pitanje', rekao je Sanader, ali je upozorio da Hrvatska i Slovenija već imaju mehanizam za rješenje graničnog spora.
'Postoje službene odluke dviju vlada o formiranju zajedničkih komisija o izlasku pred Međunarodni sud pravde', podsjetio je premijer Sanader. 'Dok god ta povjerenstva nisu završila svoj posao, nije uputno razmatrati nove inicijative', rekao je Sanader. On je predložio da se održi još jedan sastanak povjerenstava kako bi se još jednom pokušalo usuglasiti pravni okvir za izlazak pred ICJ.
>> 'Na naplatu došlo pet godina odugovlačenja rješavanja problema sa Slovenijom'
'Ja uopće nisam toliko siguran u neuspjeh rada te komisije, u konačan rezultat', rekao je Sanader. No, premijer Sanader je naglasio da je temeljna razlika u mišljenjima njega i slovenskog premijera u tome što Hrvatska smatra granični spor bilateralnim pitanjem. 'To je otvoreno pitanje granice između Hrvatske i Slovenije koje nitko ne niječe. Ali to nije europsko nego bilateralno pitanje i ono ne smije biti smetnja ulasku Hrvatske u EU', naglasio je Sanader.
Ponovio je kako je Slovenija 2004. godine u EU i NATO ušla s istim tim neriješenim graničnim pitanjem 'koje danas stavlja kao zapreku Hrvatskoj'. 'Mislim da isto načelo treba primijeniti i u slučaju Hrvatske, dakle odvojiti ga od procesa pregovora', dodao je.
Dvojica su premijera suglasna da treba učiniti sve da se to pitanje što prije riješi, jer traje već 18 godina, ali, ponovio je Sanader, 'ne može biti uvjet za hrvatsko članstvo u EU'. 'Budući da su javnosti obiju zemalja ispolitizirane, mislim da je najbolji put međunarodni sud, međunarodna pravna ustanova. Ta bi odluka bila pravno obvezujuća za obje zemlje i nakon nje ne bi bilo referenduma ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji', rekao je Sanader.
Hrvatski je premijer izjavu za novinare završio napomenom da se je sa slovenskim kolegom dogovorio da se kontakti nastave, na razini ministara vanjskih poslova i razini predsjednika vlada.