Iako još nema 30 godina, poduzetnica Kaja Pavlinić iza sebe ima uspješnu karijeru i zapošljavanje - uglavnom mladih osoba.
Najava da Vlada planira ukinuti neke olakšice pri zapošljavanju mladih nije ju oduševila.
"Mi smo kao firma zapošljavali jako puno mladih, jako puno mladih je tako zapošljavano u IT industriji i na kraju krajeva i ja sam zaposlena dijelom zahvaljujući tome i možda ne bih imala toliko prilika da nije bilo te olakšice. Sigurna sam da rezova mora biti i da se mogu napraviti negdje drugdje, a ne na mladima koji su nam svima deklarativno jako bitni", rekla je Pavlinić.
Mjera je uvedena 2015, kada je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 42.5 posto. U međuvremenu je gospodarstvo raslo, a mladi se zapošljavali, pa su zbog oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno, proračunski prihodi lani bili manji za 385 milijuna eura. Poduzetnicima i dalje ostaju olakšice za mlade, poput umanjenja godišnjeg poreza na dohodak za sto, odnosno pedeset posto.
"Jedan osnovni koncept međugeneracijske solidarnosti je da mladi i zdravi izdvajaju za starije i bolesne. Ovim postupkom se taj osnovni koncept solidarnosti rušio. Ova mjera je dala svoje rezultate u prošlosti, no sada je manje više kontraproduktivna", objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.
A iako raste i hrvatsko gospodarstvo i dobit mnogih tvrtki, iz Udruge poslodavaca poručuju da još nije došlo vrijeme za ukidanje olakšice.
"Upravo suprotno, porezne olakšice omogućavaju poslodavcima konkurentnost u plaćama za mlade i zadržavanje mladih na našem tržištu rada, stoga je zadržavanje mladih zaposlenika poluga za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu", poručili su iz Udruge poslodavaca.
Prije nego gospodarsku, oporba u ovome vidi lošu demografsku politiku.
"Zapravo će se naštetiti i poslodavcima i mladima, govorimo zaista o velikoj brojci ljudi, ljudi od 20 do 30 godina ima oko 400 tisuća, tu olakšicu je moglo koristiti bar 200 tisuća ljudi, tako da smatramo ovo još jednim u nizu katastrofalnih poteza", rekla je Sanja Radolović.
"Nas to uopće ne iznenađuje, jer vam je rebalans pokazao strategiju smanjenja ulaganja u demografiju općenito. Nikad se još nije dogodio ovako mali postotak BDP-a koji se ulaže u demografiju", rekao je Zvonimir Troskot.
No priča ipak još nije gotova, barem za poduzetnike. Zbog ovakvih poteza, ali i velikog podizanja minimalne plaće, između Vlade i poslodavaca traju razgovori o - mjerama kompenzacije.