U Duboševici se u utorak srušila jedna kuća, a isto se u središtu Batine dogodilo u dva navrata: prošli četvrtak i u nedjelju. "Ima dosta kuća koje su stare i u poluruševnom stanju, koje su opasnost za ljude, koje su blizu ulice", rekla je Eva, stanovnica Batine.
"Kad moja unuka ide u školu, ona ide s druge strane. To je užas, samo da ti ne padne na glavu", rekla je Ljubica iz Batine.
Trule grede, popucali zidovi i urušeni krovovi slikovit su prikaz demografskog sloma.
"Problem je taj što su starosjedioci odumrli, a nasljednici su negdje vani, ili u susjednim državama ili negdje vani na zapadu", rekao je Šandor Šipoš, zamjenik načelnika Općine Draž, reporterki Dnevnika Nove TV Marini Bešić Đukarić.
Vlasnika je puno, naplata kazni zbog neodržavanja je otežana, a još je teže srušiti jer vlasnik mora dati suglasnost. Osim što su opasni, takvi objekti su i ruglo.
Problem koji nije lako riješiti
U Hrvatskoj je više od 74.000 napuštenih obiteljskih kuća, što nas svrstava među najgore države u Europskoj uniji. Na to godinama upozorava osječki poduzetnik i stručnjak za ruralni prostor Vedran Stapić.
"Slovenija je davno promijenila Zakon o nasljeđivanju i nije dopustila cjepkanje ekonomskih cjelina. Ako smo mi kao društvo izdali građevinsku dozvolu za stanovanje za neki objekt, a taj objekt nije u funkciji stanovanja, onda tu priča staje. Dakle, neuvjetnost po dozvoli znači kraj te nekretnine u prostoru", rekao je.
Naš Zakon o obnovi dopušta iznimku i rušenje bez suglasnosti vlasnika ako je nekretnina opasna. Dosad je uklonjeno 911 takvih zgrada.
"Da to Općina Draž počne sanirati, rušiti te zgrade, to bi nama stvaralo izuzetno velike probleme", rekao je Šipoš.
Jedno rušenje stoji deset ili više tisuća kuna, a male općine, u kojima je ruševina najviše, za to nemaju dovoljno velik proračun.