Ime svoga djeteta među 12.260 imena na listama za vrtić tražila je i Magdalena Bašić. Ali njezin sin nije primljen jer će godinu puni 24 dana nakon propisanog roka.
"Privatni vrtići su puni, poslali smo upite u ne znam koliko vrtića, svi su nas odbili, čak su nam rekli da nas mogu staviti na listu čekanja za 2024/2025, ali i to je upitno da li ćemo dobiti."
"Trošak teta čuvalica... isplativije vam je dati otkaz i ostati s djetetom doma, nažalost", rekla je reporterki Dnevnika Nove TV Jeleni Rastočić Gorana Mirko.
Tri tisuće djece uvjete ispunjavaju, ali su ispod crte, a još gotovo dvije tisuće, većinom onih koji će godinu dana napuniti nakon 31. kolovoza, nisu ni uzeti u obzir. Za gradonačelnika Tomislava Tomaševića ovo je politička pobjeda.
"Procjene od 10.000 neupisane djece, što su govorili roditelji odgojitelji, nisu se obistinile, ni brojke od 7000 djece što je govorila oporba. I dalje je to više neupisane djece nego lani, ali što smo i najavili, rekli smo da će ovo biti najteža godina", rekao je Tomašević.
U žalbenom roku pronaći će mjesto za još 500 djece i još toliko otvaranjem novih vrtića ujesen. Odgojitelje će zaposliti za stalno, povećati im plaće i dati im pomoć u obliku njegovatelja.
"Očekujemo sljedeće godine u ovo vrijeme, jer neće više biti ovako skokovitog rasta zbog uključenja djece iz mjere roditelj odgojitelj, da će iduće godine situacija biti puno bolja", rekla je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika.
Prednost pri upisu imaju djeca starija od četiri godine. Nalog je to resornog ministarstva na razini cijele države, prema europskoj direktivi. U Zagrebu se to posebno odražava zbog mjere roditelj odgojitelj. Ali nisu ni oni svi primljeni.
"S obzirom da gradska vlast subvencionira boravak djece u gradskim privatnim vrtićima i sustavu dadilja, tražimo da subvencioniraju i te obitelji koje su ostale bez vrtićkog ili jasličkog mjesta", poručila je Ana Marija Berbić Lacko iz Hrvatske udruga roditelja.
"Nismo za sada razmišljali o takvom vidu kompenzacije", komentirala je Dolenec.
Zbog prednosti pri upisu starije djece jasličari su ostali bez mjesta. A upravo ih je ove godine rekordan broj. No to nije rezultat odlične demografske politike, pa niti povećanja broja rođenih.
"Zapravo je trend koji se potpuno promijenio", smatra Tomašević.
"Ako znaš da ti je trend povećanje, što se ne pripremiš, kao ova direktiva s četiri godine plus što se usvojila", pita se Bašić.
Da će bolje pripremljeni biti dogodine, nije nikakva utjeha roditeljima kojima će jedino rješenje sada morati biti otkaz. Jer tek to je začarani krug. Gorana ga je prošla lani.
"Nezaposlena sam - ne mogu dobiti vrtić, dijete mi nije u vrtiću - ne mogu dobiti posao", zaključuje Mirko.
Roditelji smatraju kako se ovakvim politikama šalje poruka kako je bolje nemati dijete.
Prije četiri godine upisali kćer, sad ne mogu sina
This browser does not support the video element.
Reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Kopčić o tome je porazgovarala s majkom Ivanom Krželj i Nadinom Đuretić, dopredsjednicom udruge Sidro.
Među nekoliko tisuća djece koja su ostala bez mjesta je i Ivanina beba.
"Mi smo 2019. upisali stariju kćer u gradski vrtić bez ikakvih problema. Nažalost, evo četiri godine kasnije naš sin nije dobio mjesto u jaslicama. Naša životna situacije se nije promijenila. I dalje smo zaposleni i suprug i ja, živimo na istom mjestu. Zašto nismo dobili mjesto u jaslicama, odgovora nemamo", rekla je i poručila kako namjerava uložiti prigovor.
"Sumnjamo da će se tu išta ostvariti jer teško je upasti u tako mali broj djece koji će primiti, a dalje nam slijedi zvanje privatnog vrtića koju su također bukirani, traženje u obrtima, ili eventualno teta čuvalica, a krajnja točka je nažalost i da će netko od nas morati prekinuti radni odnos."
Roditelji odgojitelji imali su prednost na upisima.
"Koliko sam gledala, uglavnom su to generacije koje su jaslički primljene 2020. pa nadalje. Jesu li tome krivi roditelji odgojitelji ne vjerujem, čisto mislim da je stvar neulaganja u vrtićku infrastrukturu i nezapošljavanja dodatnih odgojitelja koji bi primili tu djecu. Znači, u zadnjih puno godina nije se napravilo apsolutno ništa i očito je stanje sve gore", poručila je.
Gradonačelnik kaže da je ovakav rezultat upisa politička pobjeda.
"Mislim da se 3000 neupisane djece ne može nazvati pobjedom, a ako je njemu to pobjeda ja njemu čestitam, ali po meni je to poražavajuć podatak da će neki ljudi morati davati otkaze jer to je u principu tri tisuće otkaza", poručila je i pitala se što je tek s roditeljima djece rođene nakon 1. rujna koja nisu ni uzeta u obzir za upis.
Ali, nedostatak objekata nije jedini problem. Više o tome zna dopredsjednica udruge Sidro.
"Najavljena je mjera zapošljavanja odgojitelja na ugovor na neodređeno jedno 500-tinjak. Mi se nadamo da će to krenuti sada već početkom rujna da se odgojitelji koji su trenutno u sustavu, koji su na nesigurnim ugovorima da se zadrže. Pomoćnici za njegu su najavljeni. Mi smo ih kao udruga tražili već zadnjih nekoliko godina i evo drago mi je da je to konačno stupilo na snagu, i nadam se i vjerujem da će svaka jaslička skupina dobiti pomoćnika za njegu", rekla je Đuretić i dodala da jedan odgojitelj ne bi nikada smio biti sam u smjeni.
Što je s pak s famoznim državnim pedagoškim standardom?
"S obzirom da će se povući još ovaj broj djece, oko 500-tinjak koji će se napuniti na grupe koje su eventualno sada blizu državnog pedagoškog standarda neće biti, u Zagrebu ne vjerujem da će biti dokučiv. Nadam se kroz naredne dvije godine ako bude ova planirana izgradnja vrtića, a mi ćemo pratiti svakako kako će to ići taj tijek, možda dosegnemo državni pedagoški standard za koju godinu", poručila je za kraj.
Rok za prigovore traje do 28. lipnja, to je posljednja šansa za neupisanu djecu i roditelje, tada se očekuje upis još 500-tinjak djece.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.