Tužna snimka

Širi se pomor periski, izumiru cijele populacije tog endema Mediterana: "Ovo bi ih moglo istrijebiti"

1/7 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Pomoru Periski na Jadranu kao da nema kraja. Znanstvenici su zabrinuti jer je pomor u samo nekoliko mjeseci zahvatio gotovo cijeli Jadran, a nestaju kompletne populacije.

Pomor periski najbolje se vidi na snimci koju su nam ustupili znanstvenici sa Sveučilišta u Zadru. Morsko dno prepuno je otvorenih periski. To znači da su uginule. Da su žive, reagirale bi na ronioca i strujanje mora i zatvorile se. 

"Na mjestima gdje su se uginuća dogodila praktički imamo stopostotnu razinu mortaliteta, praktički nestaju cijele populacije", kaže dr. sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Tome svjedoče i prizori koji su prije mjesec dana šokirali ribare na Ušću Neretve.

"Više od 1000 uginulih periski. Budući da sam sportski ribolovac, susretao sam se s pomorima, ali u ovim količinama ne", rekao je sredinom siječnja Jure Gujinović iz Ornitološkog društva Brkata sjenica.

Jure Gujinović Foto:DNEVNIK.hr

Sada je to stiglo i do područja Zadra.

"Kolege s tog područja javile su o pomoru populacija periski u njihovu akvatoriju, ali prema kontaktima koje imamo, mislimo da je i sjevernije došlo do problema", zabrinut je i dr. Valter Kožul, znanstveni savjetnik iz Instituta za more i priobalje.

Valter Kožul Foto:DNEVNIK.hr

Uzročnici u Jadranu su parazit i bakterija. Pomor se brzo širi i malo toga ostavlja za sobom.

"Sad imamo informacije da se uginuća javljaju i na krajnjem sjeveru, u Tršćanskom zaljevu, što znači da je bolest u relativno kratkom periodu, dakle u manje od godinu dana, prošla kroz cijeli Jadran", objašnjava dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Ivan Župan Foto:DNEVNIK.hr

No čini se, barem za sada, da je Istru zaobišlo. U Ministarstvu kažu da sve prate i da su u kontaktu sa znanstvenom zajednicom.

"Nismo još zaprimili službene podatke o zabilježenom pomoru u Istri, no prema dosadašnjim saznanjima i informacijama iz drugih mediteranskih zemalja (...) takav je scenarij, nažalost, moguć", odgovaraju na upit iz Ministarstva zaštite okoliša.

Sve je krenulo 2016. iz Španjolske, a od prošle godine i kod nas. Pitali smo znanstvenike - može li ovo istrijebiti periske u potpunosti iz Jadrana.

"Bojim se da može. Periska ima spor ciklus, treba dugo vremena da naraste nova jedinka. Znači, sporo se oporavlja populacija", objašnjava Tomislav Šarić.

Tomislav Šarić Foto:DNEVNIK.hr

Znanstvenici daju sve od sebe da do toga ne dođe. Izdvojili su određen broj organizama u kontrolirane uvjete, na mjesto gdje ne može doći do utjecaja izvana. No pitaju se jesu li to napravili na vrijeme. Ugibanja, kažu, ima i u tom uzorku. Malo se toga još može napraviti.

"Pronaći preživjele jedinke na mjestima gdje se mortalitet već dogodio jer te preživjele jedinke imaju imunitet koji ih je štitio i možemo pretpostaviti da će možda i njihovi potomci imati takav imunitet. Znači, te preživjele treba pronaći i zaštititi", objasnio je Kožul.

I nadati se da ovaj endem, najveća školjka Mediterana neće potpuno nestati.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Povezane teme