Dvije ploče je, doznaje se, još u petak oduzela policija.
"Policijski službenici PU ličko-senjske su tijekom poslijepodnevnih sati u petak na području Otočca zaustavili osobni automobil u kojem su se nalazila trojica hrvatskih državljana starosti 40, 74 i 87 godina. U osobnom automobilu pronađene su dvije ploče koje su, prema najavama, trebale biti javno istaknute kao spomen obilježje Juri Francetiću, te su ih policijski službenici oduzeli od 87-godišnjaka. Policijski službenici, u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom, provode kriminalističko istraživanje s ciljem utvrđivanja elemenata kaznenog djela opisanog u članku 325. Kaznenog zakona u svezi čl. 34., odnosno pokušaj javnog poticanja na nasilje i mržnju", stoji u priopćenju policije.
O dovršetku kriminalističkog istraživanja će, napisali su, pravovremeno obavijestiti javnost.
HAZUD: "Na ploči nema ništa sporno"
Prema riječima predsjednika HAZUD-a Dragana Hazlera, policija se prema njima odnosila korektno, ali im je oduzela ploču uz potvrdu o privremenom oduzimanju, iako, kako je rekao, na ploči nema ništa sporno.
Hazler je dodao kako je s ploče čak uklonjen pozdrav "Za dom spremni", ocijenivši da ni u tom "pozdravu nema ničeg spornog".
Glasnogovornik HAZUD-a Ivan Biondić rekao je kako su sinoć htjeli postaviti spomen ploču Juri Francetiću koju bi danas svečano otkrili, no da ih je kod Francetićeve rodne kuće u mjestu Prozor-Vivoze dočekalo deset specijalaca i zamolilo da zajedno krenu na obavijesni razgovor u Policijsku postaju u Otočcu.
Na potvrdi o oduzimanju koju su dobili u Policijskoj postaji Otočac piše tekst sadržaja, a Biondić kaže kako je umjesto prvotnog plana da piše "Za dom spremni" na novoj ploči pozdrav "Spremni za istinu". Uz ime Jure Francetića umjesto naziva ustaša piše "hrvatski domoljub", ostalo je napisano "antifašist", a dodano je i "antikomunist".
"Dakle, s ploče smo uklonili sve što bi se moglo okarakterizirati kao govor mržnje, ali je policija unatoč tome, kako su nam rekli, ploču proslijedila DORH-u na provjeru nema li, unatoč tome, na ploči nekih utuživih elemenata ili elemenata za kazneno djelo", rekao je Biondić.
Najavio je da će skup umjesto kod rodne kuće završiti kod Spomenika hrvatskim braniteljima kod kojeg će staviti fotokopiju oduzete ploče. Biondić je rekao da će se postavljanje ploče na Francetićevoj rodnoj kući održati jednom drugom prilikom, kada, kako očekuju, DORH utvrdi da je ploča i obilježavanje obljetnice rođenja zakonito.
Dodajmo tome kako je policija i sa spomenika Hrvatskim braniteljima skinula presliku sporne spomen ploče koju se na spomenik zalijepili okupljeni.
Lličko-senjska policija je izvijestila da je neprijavljeni skup u Otočcu ipak održan, no da nije bilo narušavanja javnog reda i mira. Glasnogovornica Maja Brozičević izjavila je da slijedi analiza svih činjenica toga događanja.
Na postavljanje pozvali i državni vrh
Podsjetimo, HAZUD je u pozivu za postavljanje ploča objavio kako namjerava "podići spomen-obilježje istaknutom ustaši-antifašisti na rodnoj kući u Otočcu". Na postavljanje ploče pozvali su i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Iz Vlade je već prije nekoliko dana stigao odgovor kako "osuđuju svako veličanje ustaškog, zločinačkog režima te drže neprihvatljivim najavljeno postavljanje ploče".
"Postavljanje ploče protivno je Izvorišnim osnovama Ustava, a Vlada Republike Hrvatske postupa i postupat će u skladu s Ustavom i zakonima, te štititi ugled i interese Hrvatske", stoji u odgovoru iz Vlade.
Plenković i Jandroković osudili postavljanje ploče
Predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednik Sabora Gordan Jandoković ponovno su u subotu osudili namjeru postavljanja ploče Juri Francetiću u Otočcu, a Plenkovičć je istaknuo da je sada vrijeme se da kroz rad Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima i odgovarajuće vremensko razdoblje napravimo ono što su učinili i drugi.
"Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, dao je izjavu za medije nakon prvog sastanka koji je bio vrlo kvalitetan, stručnjaci imaju zadatak i u smirenom kontekstu važan posao suočavanja s prošlošću i ostavštinom nedemokratskih režima. To je proces koji u Hrvatskoj nije proveden", rekao je Plenković.
"90-ih je Hrvatska bila ugrožena, imali smo agresiju kada je velikosrpski Miloševićev projekt ugrozio našu zemlji i integritet. U tom trenutku politika prvog hrvatskog predsjednika nije bila samo politika pomirbe već i jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske", podsjetio je Plenković. "Poanta je da je vrijeme sada da kroz rad jednog takvog vijeća, kroz neko vrijeme, napravimo ono što su učinili i drugi, a što se tiče ploče, naravno da je osuđujemo, to smo rekli već nekioliko puta".
"Hrvatska se opredijelila za demokratski put i osuđujemo sve totalitarizme. Svi simboli i znakovlja koji su povezani s totalitarnim režimima nisu prihvatljivi. Što se tiče ove konkretne ploče u Otočcu siguran sam da će policija postupiti sukladno Ustavu i zakonima i da se ona neće postaviti", kazao je predsednik Sabora Goran Jandroković.
Protiv postavljanje ploče je i lokalna vlast. Predsjednik Gradskog vijeća Branislav Šutić (HDZ) je rekao kako takve stvari opterećuju Otočac.
"Mi smo grad koji želi biti grad perspektive i nisu nam potrebni nikakvi preveliki radikalizmi u gradu", rekao je Šutić.
Don Kaćunko vodio misu
Misu zadušnicu za Juru Francetića predvodio je don Anđelko Kaćunko u crkvi Presvetog Trojstva u Otočcu. U propovijedi je rekao da pokojni Francetić 'nije bio ništa manji domoljub od hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu koji su bili spremni dati svoje živote za obranu Domovine'.
Robert Crnković, suvlasnik dijela kuće i sam iseljenik, prije nekoliko dana je rekao kako je na proslavu pozvano 15-ak ljudi. On sam, kako je rekao, nema ništa protiv postavljanja ploče.
Postavljanje ploče ustaškom časniku Juri Francetiću (1912-1942), osnivaču Crne legije te osnivaču i zapovjednika stajaćih djelatnih zdrugova Ustaške vojnice (Hrvatski leksikon, 1996.) organizirala je udruga iz Bazela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori u povodu 105. obljetnice Francetićeva rođenja.
Prema navodima Wikipedije, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori – HAZUD sa sjedištem u Baselu, osnovana je 1978. godine. Članstvo HAZUD-a 2016. godine okupljalo je 217 članova. Kako se navodi, HAZUD kao hrvatska akademska zajednica Domovine i dijaspore, radi na povezivanju i suradnji Hrvata u dijaspori s Hrvatima u Republici Hrvatskoj i BiH. Predsjednik HAZUD-a je Dragan Hazler. (S.D.M./Hina)