Pokrenuta dobrotvorna akcija

Možda ne čuju riječi, ali itekako vole razgovarati: Gluhe osobe imaju poseban poziv za sve one koji čuju

Možda ne čuju riječi, ali itekako vole razgovarati i družiti se. Gluhe osobe pozivaju one koji čuju da nauče još jedan jezik – Hrvatski znakovni jezik. To je, kažu, prozor u njihov svijet – u kojem za svakoga ima ponešto.

"Moje ime je Vanda Šagovac. Gluha sam osoba. Nalazimo se u udruzi Svijet tišine, gdje svakodnevno koristimo znakovni jezik", objasnila je uz pomoć Hrvatskog znakovnog jezika.

Iako su vani bučni građevinski radovi, Svijetu tišine to ne smeta. To je mjesto gdje se slika, izrađuju skulpture i druže kreativci. Gluhe osobe su vizualni tipovi i uvijek rade – rukama.

"Najčešće se susrećem s čujućim osobama koje, kada im pokažem znakovni jezik, imaju strah od toga, pobjegnu, povlače se. Ali ja želim pričati", napomenula je Šagovac.

Hrvatski znakovni jezik je priznat, ima vlastita gramatička pravila i neovisan je o jeziku čujućih osoba. I taj je jezik prozor za ulazak u svijet onih koji ne čuju.

"Hrvatski znakovni jezik je zapravo moj materinji jezik. Ja sam dijete gluhih roditelja tako da sam prvo naučila znakovati s mamom i onda sam poslije učila govoriti", reporterki Dnevnika Nove TV Karli Trstenjak rekla je Marina Cimerman, prevoditeljica Hrvatskog znakovnog jezika.

Izazovno je prevoditi, ali znakovni jezik nije težak. Njime se u Hrvatskoj koristi oko 6500 ljudi.

"Nekad se lakše možete izraziti na Hrvatskom znakovnom jeziku nego na hrvatskom jeziku zato što postoje takvi neki emotivni znakovi koji su obojani i možete puno kroz jedan znak reći", napomenula je Cimerman.

Ipak, najteže je čujućim roditeljima čije dijete je gluho. Za njih, znakovni jezik je velika pomoć.

"Prvenstveno za riječi kojima bismo mogli komunicirati o nekim osnovnim stvarima, osnovnim pojmovima. Kako se kaže 'piškiti', 'kakiti', 'gladna sam', 'žedna sam', 'volim', 'ne volim', 'ljuta sam', 'umorna sam'", objasnila je Tanja Radenković, majka Anastasije.

Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika pokrenulo je kampanju skupljana donacija s ciljem skupljanja sredstava za izradu "Moje prve znakovnice".

"Moja prva znakovnica prvi je videorječnik koji je namijenjen čujućim obiteljima, čujućim roditeljima koji dobiju gluho dijete", rekla je Dorijana Kavčić iz Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika.

"Prati jezični razvoj tog djeteta, što znači da su tamo izrazi i riječi koje i čujuća djeca u svojem usvajanju govornog jezika prve počinju koristiti u svojoj komunikaciji sa svojom najbližom okolinom", dodala je.

Rječnik će olakšati roditeljima, a djetetu omogućiti komunikaciju s okolinom. Na svijetu ih postoji više od 300, a u ponedjeljak je obilježen Međunarodni dan znakovnih jezika. Gluhi imaju poruku za one koji čuju:

Pročitajte i ovo kolega spašava stvar Habijana od neugodne situacije spasio Piletić: Nije primijetio Milanovića?

Pročitajte i ovo Porezna reforma Burne reakcije na novi prijedlog Vlade: "Zovu nas sa svih strana. Jedna gospođa nam je otvorila dušu. Boji se i plače"