Plin koji se koristi u Hrvatskoj trenutno uvozi samo INA iz Italije. No liberalizacijom tržišta u igru se uključuje i HEP koji će ga nabavljati iz više izvora, navodno i iz Rusije. U Ministarstvu financija očekuju da će cijena zato pasti za oko 70 lipa po kubnom metru, što bi teoretski industrijskim korisnicima spustilo cijenu na 2 kune i pet lipa sa današnjih 2 kune i 75 lipa. No, hoće li građani od toga imati koristi kroz nižu cijenu?
'To za građane znači da će dugoročno imati stabilnu isporuku i toplinske i električne energije po daleko stabilnijoj cijeni, nego je to danas', kaže Zlatko Koračević, predsjednik Uprave HEP-a.
>> Linić: Nećemo dirati mirovine ni plaće, krećemo u borbu sa sivom ekonomijom
To vjerojatno znači da građanima cijena neće padati, ali i da kroz dulje razdoblje neće više niti rasti. Navodno bi nižu cijenu ipak mogli plaćati industrijski objekti, koji su nedavno, kao i građani, počeli dobivati puno veće račune plina, no to nije službeno potvrđeno. Iz HEP-a ipak kažu da će liberalizacija tržišta utjecati i na dugročnu cijenu električne energije za sve.
'To u konačnosti za građane znači jednu dugoročno bitno stabilniju i našu uslugu i cijenu i električne i toplinske energije, a kao što je poznato, cijenu toplinske energije smo bili prisiljeni podići zbog snažnog rasta energenta koji se zove plin', kaže Koračević.
Kratkoročno građanima ove zime ipak ostaju samo znatno veći računi za plin, struju i toplanu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook