Radovan Karadžić, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u ratu u BiH iznosio je danas svoju obranu u Haagu.
Počeo je izjavom da bi trebao biti nagrađen za svoja djela, a potom je pokušao uvjeriti sud da je mirotvorac. 'Ja sam blag čovjek, tolerantan, imam puno razumijevanja za druge', rekao je Karadžić na početku iznošenja obrane.
'Učinio sam sve u svojoj moći da izbjegnem rat. U potrazi za mirom, zaustavio sam našu vojsku mnogo puta kada su bili nadomak pobjede', rekao je Karadžić.
>> Karadžić mora platiti 146.501 euro za svoju obranu
Karadžić, koji je, između ostalog optužen i za smrt 8.000 muslimana u Srebrenici, u obrani je rekao da je umanjio patnje ljudi tijekom rata.
'Početak rata u Bosni nema nikakve veze sa mnom', kaže Karadžić. 'Jedina stvar za koju bi mi se trebalo suditi je društvena i politička glupost, nevjerojatno povjerenje koje sam imao u ljude', smatra Karadžić. 'Rat je bjesnio izvan naše volje, nismo mogli ni na što utjecati', rekao je na sudu.
'Kako vrijeme prolazi, istina će biti jača i jača, a optužbe i propaganda, laži i mržnja, će slabiti', kaže Karadžić. 'Apsolutno nije istina da su Srbi granatirali Sarajevo bez razloga 44 mjeseca', rekao je Karadžić.
Prvi Karadžićev svjedok je ruski pukovnik Andrej Demurenko. On svjedoči da je u istrazi koju je sam proveo utvrdio da minobacačka granata koja je 28. kolovoza 1995. ispred sarajevske tržnice Markale ubila 43, a ranila 75 osoba, nije bila ispaljena s položaja Vojske RS, čiji je vrhovni zapovjednik bio Karadžić.
Suđenje Karadžiću počelo je krajem listopada 2009., ali je tužiteljstvo prvog svjedoka izvelo pred suce tek sredinom travnja 2010.
Suđenje Hadžiću
Tužitelj je u uvodnom govoru iznio nekoliko primjera slučajeva Hadžićevih zločina. 'Goran Hadžić je imao ovlasti, ali nije ih spriječio. Nikada nije čak ni javno progovorio protiv i osudio, što predstavlja oblik poticanja na zločine', kazao je tužitelj Douglas Stringer, opisujući kako su u Lovasu, Erdutu, Iloku, Tovarniku i drugim mjestima Hadžićevi podanici provodili 'bezakonje i brutalnost u ljeto i jesen 1991. godine'.
U detalje je opisao jedan od pokolja u Lovasu, 18. listopada 1991., kada je 50 hrvatskih zarobljenika odvedeno u minsko polje i na njih je otvorena paljba. 'Tada je ubijen 21 Hrvat, a još više ih je ranjeno', kazao je tužitelj i dodao da su uredi Hadžićeve vlade bili na istom mjestu gdje i centar za obuku Željka Ražnjatovića, poznatog kao Arkan.
Podsjetio je i na listopad 1991. kada je Ilok napustilo 8.000 ljudi u konvoju koji je organizirala JNA, te na sudbinu obitelji Frane Papa i 11 Hrvata pretučenih i ubijenih u centru za obuku u Erdutu čija su tijela bačena u masovnu grobnicu u Ćelijama.
'Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja....s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje. Etničko čišćenje je tragično povezano s kolapsom Jugoslavije i potom se nastavilo, u Sarajevu, Prijedoru, na Kosovu...Ali počelo je u Hrvatskoj, krajem ljeta i u jesen 1991., u mjestima koja nisu tako poznata svijetu', kazao je Stringer.
Tužitelj se u uvodnoj riječi detaljno osvrnuo na bitku za Vukovar. Istaknuo je kako su, unatoč tome što su u tom gradu većinom živjeli Hrvati, Srbi željeli da Vukovar bude glavni grad tzc. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Hrvati su ubijani po cijelom gradu, istaknuo je tužitelj, te je to potkrijepio i video snimkama razrušenog Vukovara. Na kraju je rekao da će zatražiti da se Hadžića proglasi krivim po svim točkama optužnice.
Prvi svjedok tužiteljstva je Zlatko Antunović iz Erduta. On je posvjedočio o zbivanjima u ljeto 1991. na području na kojem je živio. Svjedočio je o međuljudskim odnosima susjeda prije 1991. te nakon što su počeli sukobi. Suđenje se nastavlja sutra.
Podsjetimo, Hadžića se tereti po 14 točaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem 'trajnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz velikog dijela Hrvatske' kako bi ta područja postala 'dio nove države pod srpskom dominacijom'. 'Najkasnije od 25. lipnja 1991. do kraja prosinca 1993., Hadžić je počinio u dogovoru s drugima, planirao, poticao, naredio i pomagao i podržavao protupravno pritvaranje ili zatvaranje pod nehumanim uvjetima hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u SAO SBZS/RSK', stoji u optužnici.
Optužen je za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubojstvo, zatvaranje, mučenje i okrutno postupanje prema hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu u zatočeničkim objektima na poljoprivrednom dobru Ovčara, vukovarskom Veleprometu, u Erdutu, Dalju i Borovu Selu, kao i u Srbiji, na poljoprivrednim dobrima u selima Stajićevo i Begejci, vojarni JNA u Zrenjaninu i vojnim zatvorima u Šidu i Sremskoj Mitrovici. Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva kao i za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji. Svi navedeni zločini spadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Suđenje Hađžiću počinje 21 godinu nakon što su se dogodili zločini opisani u optužnici. Sudskim vijećem u predmetu Hadžić predsjeda belgijski sudac Guy Delvoie, a njega čine i i sudac Burton Hall s Bahama i Antoana Mindua iz Konga. Na čelu tužiteljstva je Amerikanac Douglas Stringer, dok Hadžića brane beogradski odvjetnik Zoran Živanović i kanadski odvjetnik Christopher Gosnell.
>> Završilo predraspravno ročište za Gorana Hadžića
Prvobitna optužnica protiv Hadžića u dijelovima je izmijenjena. U njoj je detaljnije definirana njegova uloga u ujedinjenom zločinačkom pothvatu pod vodstvom Slobodana Miloševića. Hadžić je uhićen u Srbiji pretprošloga ljeta. Do tada je bio u bijegu. Skrivao se u Srbiji punih sedam godina. Uhitili su ga agenti srbijanske obavještajne službe u selu Krušedol. Optužnica ga tereti za progone, ubojstva i druge ratne zločine počinjene nad Hrvatima i ostalim nesrbima u Vukovaru i okolici. I to kao pripadnika ujedinjenog zločinačkog pothvata pod vodstvom Slobodana Miloševića. Optužbe se odnose na vrijeme između 1991. i 1993. godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook