Sezona je krpelja. Vrebaju u prirodi i uglavnom ih možemo naći na listovima i granama grmova, niskog raslinja, u šumama.
Svaki ubod treba shvatiti ozbiljno i krpelja što prije odstraniti jer je tako manja opasnost od zaraze koju mogu prenijeti.
To ne znači da ne bismo trebali boraviti u prirodi, ali uz oprez. Na što sve treba paziti, otkrila je Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"Ako odemo u prirodu i negdje pokupimo krpelja na odjeći, provlačeći se kroz nisko raslinje ili grmlje, kad dođemo kući, trebamo se što prije pregledati", rekla je Pem Novosel, s kojom je razgovarala novinarka Barbara Štrbac.
Krpelji se najčešće zakače za pregibe na tijelu, primjerice ispod pazuha, oko struka, prepona ili iza koljena, no mogu se naći i na drugim dijelovima kože. Ako ga primijetite, važno ga je pravilno ukloniti.
"Treba ga lagano izvaditi tako da se jednostavno pravocrtno iščupa", objasnila je. Pritom, upozorava, ne treba raditi ono što se često nekada savjetovalo. "Ne okretati, ne premazivati ga, uzeti po mogućnosti pincetu, dezinficirati je antiseptikom ili dezinficijensom i lagano izvaditi krpelja van", rekla je.
Krpelji mogu prenijeti virus krpeljnog meningoencefalitisa ili bakteriju Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje lajmsku bolest. No liječnica naglašava da većina krpelja ipak nije zaražena.
Kod krpeljnog meningoencefalitisa ne pojavljuju se promjene na koži, nego je riječ o bolesti živčanog sustava. U početku simptomi mogu biti nespecifični, kao kod mnogih zaraznih bolesti, no u drugoj fazi mogu se javiti izražena glavobolja, mučnina i povraćanje. S druge strane, kod infekcije bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest najčešće se pojavljuje karakteristično crvenilo.
Posebno treba pregledavati djecu jer su više izložena krpeljima tijekom igre u travi i prirodi. Ipak, liječnica umiruje da pravodobna reakcija znatno smanjuje rizik.
Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
This browser does not support the video element.