'Uhićeno je pet osoba; dvije iz Gospića, jedna iz Selca pokraj Crikvenice, jedna iz Bjelovara i jedna iz Zagreba. Svi su hrvatski državljani', potvrdila je za Dnevnik.hr Marina Mandić iz MUP-a. Radi se o privođenjima zbog kaznenog djela ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i kaznenog djela ratnog zločina nad ratnim zatočenicima, a koja se tiču razdoblja od 9. do 11. rujna 1993. godine na području Medačkog džepa.
Mandić je rekla i kako je dio uhićenika uhićen po osobnoj ,a dio po zapovjednoj odgovornosti.
Slučaj vodi zagrebačka policija i Državno odvjetništvo. Kriminalistička istraga nad petoricom provodi se u zagrebačkoj policiji u Heinzelovoj, a ukoliko se ne zatraži produljenje pritvora nakon 24 sata, predat će se pritvorskom nadzorniku.
Svi su hrvatski vijnici bivši pripadnici 9. gardijske brigade kojom je zapovijedao Mirko Norac. Među njima je Josip Krmopotić koji je već davao iskaz haškim istražiteljima. 'Tri dana smo sikazivali detaljno o njegovoj ulozi i smatram da je tada bilo elelemenata da bi se tada pokrenuo postupak protiv njega', kaže Velimir Došen, odvjetnik Josipa Krmpotića. Krmpotića se kao zapovjednika izviđačke satnije tereti po zapovejdnoj odgovornosti dok se ostalima na teret stavljaju individualni zločini.
>> Norcu objedinjena zatvorska kazna: 15 umjesto 18 godina
>> GOLJP: DORH treba provesti istragu o izravnim počiniteljima zločina u Medačkom džepu
Za sada nije poznato za koja nedjela ih se točno sumnjiči i u kojoj postrojbi su sudjelovali u akciji Medački džep. Nakon kriminalističkog istraživanja bit će privedeni pritvorskom nadzorniku, a sutra se očekuje njihovo ispitivanje u zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo koje vodi slučaj. Glasnogovornica Dunja Pavliček potvrdila je da se postupak vodi po novom Zakonu o kaznenom postupku, što znači da istragu vodi Državno odvjetništvo, a ne sud.
Na području Medačkoga džepa su od 9. rujna do 17. rujna 1993., kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-ovim ‘mirovnjacima’, ubijena 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, a uništeno je 300 građevina. Za te je zločine po zapovjednoj odgovornosti pravomoćno osuđen general Mirko Norac, koji je krajem studenoga prošle godine pušten na uvjetni otpust pošto je odslužio dvije trećine kazne. Norac je osuđen na šest godina zbog ratnih zločina u Medačkome džepu i na 12 godina zbog zločina na gospićkome području pa mu je Vrhovni sud odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina.
Suoptuženi general Rahim Ademi oslobođen je jer je sud zaključio da je imao suženu ovlast ‘zbog paralelne linije zapovijedanja’ koju je u ime tadašnjega načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka vodio admiral Davorin Domazet Lošo. Suđenje Ademiju i Norcu, kojemu je predsjednik države Ivo Josipović oduzeo generalski čin, prvi je slučaj koji je Hrvatskoj prepustio Haaški sud.
Nakon suđenja neke nevladine udruge iz Hrvatske, ali i međunarodna nevladina organizacija za promicanje i zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) prozvale su hrvatske vlasti da su propustile pokrenuti istrage protiv nekih visokih vojnih i političkih dužnosnika iako ima javno dostupnih sudskih podataka koji bi ih mogli teretiti.