Pitanje koje si danas svi postavljamo

Što pijemo i kakvu hranu jedemo?

Slika nije dostupna
Što pijemo i kakvu hranu jedemo, upravo je to pitanje otvorio slučaj zaraženog mlijeka. Iz Hrvatske agencije za hranu uvjeravaju nas da je sustav kontrole u državi dobar, a slučajevi poput ovoga s aflatoksinima samo iznimka.

Epruvetu po epruvetu, u središnjem državnom laboratoriju za kontrolu mlijeka ispita se uzorak svakog proizvođača koji posluje s mljekarama. 'Dnevno radimo od 6 do 8 tisuća uzoraka milijeka.Tokom jednog mjeseca moramo ispitati 2 puta na kemijski sastav mlijeka, dva puta na ukupni broj mikroorganizama, jedanput na broj somatskih stanica i jedanput na prisutnost inhibitora', kaže Danijela Stručić, rukvoditelj laboratorija.

Svaki proizvođač dobiva ocjenu prosječne kvalitete mlijeka koje je poslao na uzorak. 'Svi pokazatelji kojem mi dobivamo putem analitike u ovom laboratoriju govore u prilog činjenici da se danas u Republici Hrvatskoj pije mlijeko iznimno visoke kvalitete', tvrdi Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

>> Jakovina: Obeštetit ćemo mljekare i dati im zdrav kukuruz

Mlijeko, meso, med ili jaja. Sva hrana životinjskog podrijetla ispituje se u veterinarskom institutu. Kontrole provodi i sanitarna inspekcija, Ministarstvo poljoprivrede, inspektori za hranu na granicama, a državni inspektorat na policama. Ali, je li hrana na kraju svega sigurna?

'Ne može se na to pitanje odgovoriti sa da ili ne.Mi imamo sustav koji je u potpunosti usklađen s onim u Europskoj uniji. Mogući su ovakvi ispadi kao što je ovaj s aflatoksinom, ali oni nisu pravilo,oni su iznimka i ustvari potvrda da se kontrolira i nadzire', kaže Brigita Hengl iz Hrvatske agencije za hranu.

Iako ih država nadzire, oni koji posluju s hranom, od farmera do prodavača, snose najveću odgovornost za kontrolu sigurnosti svega što ćemo popiti ili pojesti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook