"Mi smo sada po prvi put izašli s konkretnom ponudom i rekli - zaustavite štrajk, ide dodatak od 12 posto i Vlada je spremna povući svoju odluku o neplaćanju štrajka. To je dvostruka korist za sve one koji su danas u štrajku - uz povlačenje plaće mogu računati da im plaća u ovim danima nakon odluke Vlade neće biti umanjena", rekao je u izjavi za medije Piletić.
Ministar je naveo kako su na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) od ministra pravosuđa Ivana Malenice čuli što se sve kani napraviti u vezi stupanja na snagu zakona o plaćama u državnim i javnim službama, a jedan od ciljeva je da se najniži koeficijent uredbom poveća za 40 posto, a samim time proporcionalno i ostali koeficijenti.
Cilj je i da plaća u siječnju, s isplatom u veljači, bude sukladna s novim zakonom, uredbama i koeficijentima.
Zato su se danas na GSV-u usuglasili da zakon bude izglasan u Hrvatskom saboru već u listopadu, a da se paralelno s drugim čitanjem rade uredbe kako bi se njihov rok pomaknuo s ožujka, pojasnio je ministar.
Ministar je odbacio navode nekih sindikata da je novi sustav plaća unaprijed srušen zbog čega bi i oni mogli tražiti ono što se nudi Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) te poručio kako donošenjem novog zakona žele izjednačiti ista ili slična radna mjesta po pitanju plaća.
"Sindikati javnih službi su kroz niz godina kolektivnog pregovaranja uspjeli omogućiti različitu vrstu dodataka za različite vrste služba i godinama u kontinuitetu, uz koeficijent i osnovicu, primaju i uvećanu plaću na ime osiguranih dodataka kroz kolektivno pregovaranje. Državne službe ili konkretnije, ovi koji rade u pravosuđu, dosad nisu imali dodatak i za sam taj iznos dodatka imali su manju plaću za istu razinu posla", objasnio je Piletić.
Samim time, dodao je kako je ponuda koju su poslali svim djelatnicima u pravosuđu, a riječ je o dodatku od 12 posto na osnovnu plaću, približavanje onom standardu koji već ista vrsta posla ima za tu stručnu spremu s obzirom na to da dodaci u državnoj službi dosad nisu postojali, za razliku od javne službe.
Piletić je naveo i da je jedan od zaključaka sastanka da se GSV, kao nacionalni forum uključi u rad Europskog gospodarskog i socijalnog odbora kroz nekoliko radnih skupina.
Predsjednik GSV-a Ivan Mišetić (Hrvatska udruga poslodavaca) izvijestio je da je sjednica protekla u intenzivnoj razmjeni informacija o statusu gospodarstva, a fokus je bio na zakonu o plaćama.
"Moja je osobna impresija da većina ljudi oko stola podržava smjer, ali traže da se tijekom drugog čitanja paralelno i donese niz podzakonskih akata koji su integralni dio zakona o plaćama", rekao je.
Naveo i kako su dobili obećanje Vlade, nakon što je prije osam godina ukinut rad Vladinog Ureda za socijalno partnerstvo, da bi se to moglo revitalizirati, a kako bi se i rad GSV-a podigao na višu razinu, posebno kada je u pitanju stručna potpora radu GSV-a.
"Vlada je sama sebi prouzročila štrajk zaposlenika u pravosuđu"
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel ustvrdio je u utorak da je Vlada sama sebi na indirektan način prouzročila štrajk zaposlenika u pravosuđu, no uvjeren je da će se rješenje ipak iznaći te istodobno provesti pravda prema ostalima u sustavu.
"Ono što je definitivno u toj cijeloj priči propust Vlade što je indirektno na neki način prouzročila taj štrajk. Upozoravali smo da se ne smije raditi presedan, da se ne smije posebno pregovarati sa liječnicima o njihovim internim pravima, da se ne može dozvoliti sucima da oni istovremeno sami za sebe izbore određena prava", kazao je Novosel nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.
"Onda što se je moglo očekivati, nego da će i ti državni službenici upravo povući ono što su dobili od svojih pretpostavljenih sudaca, pa zašto ne bi mi nešto izborili za sebe", dodao je.
Uvjeren je da će se rješenje iznaći, da će te radnice dobiti veće plaće, ali da će se i "provesti pravda prema ostalima u sustavu, da ne bi ponovo došlo do narušavanja samog sustava".
Komentirao je i da postotak povećanja plaća zavarava jer je cijena hrane sigurno na razini 30 posto povećanja u odnosu na prethodnu godinu.
"Najveći problem je to što Hrvatska ima najveći udio troška plaće upravo na hranu. Neovisno što su cijene energenata nešto niže od prosjeka EU-a, ne možemo se pomiriti s činjenicom da Hrvatska i turisti svjedoče tome ne samo da su cijene nenormano porasle u restoranima, nego i u trgovinama", rekao je.
Novosel je izvijestio da su sindikati na današnjoj sjednici GSV-a iskazali primjedbe na onaj dio smjera Zakona o plaćama u državnom i javnim službama koji ne sadrži odmah raspravu i o popratnim dokumentima.
Neprihvatljivo im je da Zakon stupi na snagu sa 1. siječnja, a da se prethodno ne usuglase dokumenti koji prate Zakon.
Također, iskazali su skepsu na prijedlog ocjenjivanja, posebno u sektoru zdravstva i školstva. Smatraju da je u ovom trenutku kriterij za ocjenjivanje radnika previše stavljen u ruke šefova, odnosno ravnatelja te da je tu potrebno uključiti predstavnike radnika.
Smatraju da zakon ne smije umanjiti mogućnost kolektivnog pregovaranja ,a trenutno se, ističe Novosel, u članku postojećeg prijedloga zakona ide u tom pravcu.
Osvrnuo se i na štrajk radnika županijske tvrtke Ceste Šibenik rekavši da radnici nisu tražili od svog poslodavca povećanje plaće već samo pravo na kolektivno pregovaranje, da kroz kolektivni ugovor mogu dogovoriti određena veća kako materijalna, tako i ostala prava.
Šibensko-kninskog župana Marka Jelića, koji je ujedno i jedini član Skupštine tog trgovačkog društva, optužio je da manipulira s javnošću kada kaže da on nema pravo platiti radnicima u štrajku, koji mjesec dana nisu dobili plaću.
Ustvrdio je i da Jelić pokazuje što znači 'lex šerif' jer ga ne interesiraju ni zaključci županijske skupštine koja je donijela zaključke da Jelić treba radnicima isplatiti plaće, da treba smijeniti Nadzorni odbor i direktora.
"Toliko samo o jednom čeliku lokalne samouprave kada dobije moć, kada dobije istovremeno ne samo političku moć, nego kada doživi sebe i kao istovremeno gazdu jednog trgovačkog društva", kaže Novosel.