"Duboko smo razočarani kroničnom nebrigom za područje na kojem živimo i akutnom nefunkcionalnošću institucija zaduženih za poslijepotresnu obnovu", poručuju u pismu upućenom predsjedniku Republike, Vladi, saborskim zastupnicima, zastupnicima u Europskom parlamentu kao i pučkoj pravobraniteljici.
U trenutku potresa postalo je jasno kako je Petrinja žrtva politike koju se jedino može okarakterizirati kronično nemarnom i ekstraktivnom. Naime, proteklih više od 25 godina centralne institucije u Zagrebu ubiru porez na ovome području kako bi tobože osigurale temeljne usluge u zajednici i izvršavale svoje obveze prema pravima građana garantiranih Ustavom. Percepcija državne brige za zdravstvo, školstvo, sigurnost i infrastrukturu na ovome području raspala se u nekoliko sekundi, navode u pismu.
Okrivljujući vodstvo države za nebrigu, nemar, maćehinski odnos i iskorištavanje uništenog grada, uputili su i upozorenje na građanski neposluh i prosvjede kako bi se ignoriranje zaustavilo. "Danas vam ovo prosvjedno pismo upućujemo pristojno. Ako u najkraćem vremenu ne vidimo značajne pomake, posvetit ćemo se tome da prosvjedima te legitimnim i nenasilnim građanskim neposluhom onemogućimo da nas i dalje ignorirate. U tome ćemo biti predani, kao što smo predani svojoj zajednici i ljudima čije živote sustavno uništavate posljednjih 25 godina", stoji u pismu.
Ističući kako je u proteklih 20 mjeseci od razornog potresajedina hitna podrška zajednici došla od volontera i privatnih donatora.
"Zahtijevamo porezno rasterećenje za područje SMŽ, županije koja ima više umirovljenika nego zaposlenih osoba, a koja je najpogođenija ovim razornim potresom. Zahtijevamo da drastično smanjite poreze i druga davanja za ovo područje gdje ne vidimo korist od njih.... Zahtijevamo rokove, jasne, nedvosmislene i u kamenu upisane", stoji između ostaloga u prosvjednom pismu "Petrinjskog proljeća".