Kako je i najavio prošloga tjedna, predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin u saborsku je proceduru uputio prijedlog novog zakona o referendumu, kojim je, među ostalim, predvidio da se potpisi za referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave te putem sustava e-građani.
Grbin smatra da će se time olakšati i ubrzati postupak za tijela nadležna za raspisivanje referenduma, ali i za građane, s obzirom na dosadašnja različita pravila vezana uz prikupljanje potpisa za referendum na državnoj i lokalnoj razini.
Pritom je, kaže, imao u vidu novi ustroj državne uprave, koji predviđa pet ureda državne uprave, umjesto sadašnjih 20. Grbin podsjeća da će se novim ustrojem, koji je u saborskoj proceduri, uspostaviti jedinstveno upravno mjesto ureda državne uprave, koje će obuhvaćati 90 dosadašnjih ispostava, 302 matična ureda te druga mjesta u kojima se nalaze ustrojstvene jedinice ureda.
Odbor za Ustav: 'Predložit ćemo da se od Vlade zatraži provjera prikupljenih potpisa'
"Na tako uspostavljenom jedinstvenom mjestu građani će moći podnijeti sve zahtjeve za ostvarenje prava iz nadležnosti ureda državne uprave, ali i dati svoj potpis prilikom izjašnjavanja o potrebi raspisivanja referenduma", navodi Grbin u prijedlogu.
Predlaže i detaljniju razradu postupka izjašnjavanja birača o potrebi raspisivanja državnog i lokalnog referenduma.
Referendumske inicijative za lokalni referendum tako će morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača, te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača.
"Različitim postotcima htjeli smo izbjeći mogućnost neprestanog raspisivanja referenduma u malim mjestima, jer bi se moglo dogoditi da se, primjerice, u općini manjoj od 1000 stanovnika referendumi raspisuju na temelju svega 100 potpisa. Tako bi se jedno selo vrlo lako stalnim referendumima moglo buniti protiv drugog sela", objašnjava Grbin.
Predlaže i da se glasovanje na referendumima na lokalnoj razini omogući i državljanima drugih članica EU, budući da to pravo već ostvaruju na lokalnim izborima.
'Referendumsko pitanje nije najsretnije izabrano'
Prijedlogom se predviđa da Ministarstvo uprave u roku od 30 dana od isteka roka za prikupljanje potpisa potpore narodnoj referendumskoj inicijativi dostavi izvješće o prikupljenim potpisima tijelu koje raspisuje referendum.
U prijedlogu stoji da referendum o promjeni Ustava, osim Sabora i 10 posto birača, može raspisati i predsjednik Republike, i to na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera. Grbin ističe da je riječ o formulaciji koja je doslovno prepisana iz Ustava.
Predlaže i uređivanje savjetodavnog referenduma na državnoj ili lokalnoj razini, koji Sabor i lokalna predstavnička tijela mogu raspisati o pitanjima iz svog djelokruga. Zadržana je odredba po kojoj bi se Vlada tim institutom mogla koristiti prilikom formiranja, spajanja ili razgraničenja općina, gradova i županija.
Predloženi zakon usklađen je s ustavnom odredbom po kojoj se na referendumu odlučuje većinom birača koji su mu pristupili, bez obzira na odaziv. Grbin podsjeća da je ustavnim promjenama 2010. ukinut prag odaziva od 50 posto ukupnog broja birača kao uvjet uspješnosti referenduma, kako bi se osigurala referendumska potpora ulasku Hrvatske u EU.
Peđa Grbin: HDSSB-ova odluka nije povlačenje nego time-out
Predlaže se i odredba po kojoj se na referendumu ne bi mogle donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Hrvatske te odluke suprotne načelu nadređenosti pravnih akata EU.
Grbin ističe da je takva odredba u skladu s tumačenjima Ustavnog suda i Lisabonskim ugovorom, budući da članice EU u svojim pravnim sustavima ne smiju sadržavati ništa suprotno pravnom sustavu Unije.
Predviđa se uređivanje financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe posebnim zakonom, a Grbin pojašnjava kako je to nužno jer sada ne postoji sustavna kontrola financiranja referendumskih inicijativa.
Sindikati poručuju: Raspišite referendum ili će biti problema
Umjesto godinu dana, referendumska odluka ne bi se smjela mijenjati dvije godine, a Grbin objašnjava kako zakon ne bi smio djelovati obeshrabrujuće na birače. Ističe i da bi dulji period u kojem se ne smiju donositi akti suprotni referendumskim odlukama omogućio bolju analizu učinaka referendumske odluke u praksi.
Procjenjuje da će provedba zakona koštati oko 4.000.000 kuna, budući da su nužna tehnološka poboljšanja vezana uz mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa za referendumske inicijative. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook