Ukor i opomena

Izmjene zakona posvađale Ministarstvo obrazovanja i sindikalce: Treba li učenicima opraštati napade na nastavnike?

1/2 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Mahanje nožem po školi, tučnjave, fizički napad na nastavnicu zbog neopravdanog sata - sve su to slučajevi koji su se dogodili u hrvatskim školama. Tada se učeniku, u pravilu, izriču najstrože pedagoške mjere poput strogog ukora ili opomene pred isključenje.

Prema novom prijedlogu Zakona o obrazovanju, pedagoške mjere strogog ukora ili opomene pred isključenje trebale vrijediti samo za tekuću godinu. Pitanje treba li ostati evidentiran takav čin učenika - posvađalo je Ministarstvo i sindikat Preporod.

U novu školsku godinu tako bi učenik ušao kao da se ništa nije dogodilo. U sindikatu Preporod tome se protive.

''Time šaljemo lošu poruku ne samo onim učenicima koje te pedagoške mjere imaju i koji su njima skloni, nego i onim učenicima koje se zapravo potiče na to, na nedopustive oblike ponašanja zbog kojih se pedagoške mjere i izriču'', rekao je Željko Stipić iz Sindikata Preporod.

U Ministarstvu ne misle tako. ''I zatvorenicima se dopušta brisanje kazne nakon što je odsluže. Ne vidim zašto bi maloljetnike tretirali kao recidiviste i onemogućavali im daljnji napredak'', smatra Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja.

Tijekom prošle godine u osnovnim i srednjim školama zabilježeno je ukupno 135 slučajeva, od čega su najčešći oblici nasilničko ponašanje (59) i tjelesne ozljede (45). Izrečeno je 12 pedagoških mjera od čega najviše (7) opomena pred isključenje.

''Imali smo dva slučaja gdje smo nažalost morali izreći mjeru preseljenja u drugu školu, jer je bila ugrožena sigurnost drugih učenika'', otkrio je Krešimir Supanc, ravnatelj osnovne škole Jure Kaštelana.

Profesor Siniša Opić sa Učiteljskog fakulteta smatra kako nema razloga da se mjera ne briše djetetu koje je promijenilo obrazac ponašanja nakon izrečene kazne.

''Svaki oblik etiketiranja, odnosno stigmatiziranja učenika nije dobar. Dakle, sami institut kazne služi za promjenu njegova ponašanja. Dakle, učenik kojemu se izreče pedagoška mjera ne vidimo razlog da ta mjera ne bi imala svoj rok trajanja'', kaže Opić.

Ova izmjena posvađala je Ministarstvo i sindikat Preporod. ''U stručnoj radnoj skupini koja je radila na Zakonu su radili predstavnici učitelja i sindikata, dakle mogli su na vrijeme reagirati na te mjere'', rekla je Kralj.

''Nitko iz sindikata nije pružio podršku ovom rješenju prema kojem bi pedagoška mjera ostala u školskoj godini i ne bi se prenosila'', tvrdi Stipić.

Prijedlog izmjena Zakona je u javnoj raspravi do 3. prosinca.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr