Parlament u ovom sazivu odradit će pitanje kamata, dok će Europska komisija s novim sazivom Europskog parlamenta u sljedećim godinama razgovarati o ujednačavanju kamata za gospodarstvo koje su primjerice u Njemačkoj niske, dok su kod nas iznimno visoke.
No znamo kako gospodarstvo dolazi do tih kamata, kao i kredita. Bit će to težak i krvav proces u koji će biti uključeni i bankari, no Komisija Europskog parlamenta smatra, ako su uspjeli riješiti bankarsku uniju, riješit će i to.
Godinu dana članstva: 'Izvan EU Hrvatska bi postala varijanta Hodžine Albanije'
Drugo važno pitanje koje će Europski parlament nastojati riješiti su kartice. Svaki građanin Hrvatske ima barem jedan bankovni račun i barem jednu karticu za koju su naknade iznimno visoke, dok su u Švedskoj one jako male. Na primjer u Švedskoj, preko kreditnih kartica može se platiti i milodar zbog iznimno malenih naknada.
Još je prošli saziv, zajedno s parlamentom započeo taj proces koji bi ovaj saziv trebao završiti. Trebalo bi ujednačiti naknade kartica, što bi za građane Hrvatske značilo manje naknade što bi na kraju dovelo do toga da više građana plaća karticama, a država bi tako mogla pobijediti u borbi sa sivom ekonomijom.
Konstituiran Europski parlament, Schulz ponovno predsjednik
Naših 11 europarlamentaraca može itekako puno toga učiniti. Iako se čini kako jedanaest nije velika brojka u odnosu na cijeli saziv, ako će se dobro posložiti unutar svojih grupacija, ako će uspjeti djelovati zajedničkim snagama unutar velikih grupacija, mogli bi učiniti puno.
Naši zastupnici predstavljaju 5 najjačih političkih struja Hrvatske, a svi se slažu oko jednog, kako je pitanje Pelješkog mosta i projekt zapošljavanja mladih, ključna pitanja, čime dokazuju kako bez obzira što su u različitim strankama, pokazuju iste interese za Hrvatsku.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook