Konstituiran Europski parlament, Schulz ponovno predsjednik

Novi, osmi saziv Europskog parlamenta konstituiran je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a prva odluka mu je bila izbor predsjednika i ponovno je na mandat od dvije i pol godine izabran njemački socijaldemokrat Martin Schulz.

Pročitajte i ovo ZA PICULU - NESPREMNI FOTO: Ulice gradova u Srbiji oblijepljene plakatima "Picule ustaše" Nesigurna vremena Hrvatski europarlamentarac predložio snažniju suradnju EU-a i SAD-a zbog "obrane demokratskih vrijednosti"

PRVA GODINA U EU Hrvatska ostalim članicama izručila 75, a one njoj 33 osobe

Schulz, koji je bio predsjednik u drugoj polovici prethodnog saziva Europskog parlamenta, dobio je 409 glasova. Glasovanje je tajno, ali se ne glasuje elektronski, kao što je uobičajeno u Europskom parlamentu, nego ubacivanjem listića u glasačku kutiju. Glasovanju je pristupilo 723 zastupnika, važećih glasova je bilo 612, nevažećih 111.

Schulz je izabran slijedom dogovora njegovih socijalista i demokrata (S&D) i Europske pučke stranke (EPP), čiji će kandidat od siječnja 2017. godine preuzeti predsjedničku dužnost od Schulza.

Osim Schulza, kandidati su bili Sajjad Karim iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji je dobio 101 glas te Pablo Iglesias (GUE/NGL) i Urlike Lunaček (Zeleni), koji su dobili po 51 glas.

'Iznimna mi je čast biti ponovno izabran za predsjednika Europskog parlamenta. Svoju ću dužnost obavljati vrlo ozbiljno, jer smo mi srce europske demokracije. Mi imamo zadaću usvajanja zakona i kontrolu njegove provedbe. Građani su odlučili da vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova na europskim izborima treba postati predsjednik Europske komisije. Tako je njemačka riječ 'Spitzenkandidat' ušla u nekoliko euorpskih jezika', rekao je nakon izbora Schulz.

Matteo Renzi: Juncker nije jedini kandidat za čelnika Europske komisije

Konstituirajuća sjednica je započela izvođenjem Beethovenove Ode radosti, himne Europske unije i na samom početku novog saziva zastupnici eurofobnih stranaka izazvali su incident. Nekoliko desetaka zastupnika iz tih stranaka okrenulo je leđa tijekom izvođenja svečane pjesme, što je izazvalo ljutite reakcije ostlih zastupnika.

Novi saziv ima 751 zastupnika od kojih je 11 iz Hrvatske. Četiri su iz HDZ-a, koji ulaze u klub EPP-a - Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Stier; dvoje iz SDP-a (klub S&D) Tonino Picula i Biljana Borzan. U skupini ALDE su Jozo Radoš (HNS) i Ivan Jakovčić (IDS), Marijana Petir (HSS) je u EPP-u, Davor Škrlec (ORaH) je u klubu Zeleni/EFA, a Ruža Tomašić (HSP AS) u ECR-u.

Izabrani zastupnici dolaze iz 186 stranaka, a u prethodnom sazivu bilo je zastupljeno 165 stranaka.

Kao i u prethodnom sazivu, i ovaj ima sedam zastupničkih klubova. Krajnja desnica okupljena oko francuske Nacionalne fronte, koju vodi Marine Le Pen, nije uspjela oformiti klub, jer ne može okupiti stranke iz sedam država članica.

Najbrojniji klub je EPP-ov s 221 zastupnikom, a slijedi S&D sa 191. Treći su protivnici tješnje integraciije EU-a, treći su Europski konzervativci i reformisti (ECR) okupljeni oko britanske Konzervativne stranke sa 70 zastupnika.

Četvrti su Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) sa 67 zastupnika, a slijedi ih radikalno lijeva skupina Ujedinjena Europska ljevica/Nordijska ljevica (GUE/NGL) s 52 zastupnika. Nadalje, Zeleni/Europski slobodni savez (Zeleni/EFA) imaju 50, a eurofobna Europa slobode i izravne demokracije (EFD) okupljena oko britanske stranke UKIP ima 48 zastupnika. Izvan zastupničkih klubova ostalo je još 52 zastupnika.

Sud u Strasbourgu odlučio: Hrvatska može za ratni zločin suditi pomilovanima

U novom sazivu je nešto manje od polovine novih zastupnika, a ostali su to već bili. Najviše ponovno izabranih zastupnika, njih 70 posto, dolazi iz Njemačke, dok su s druge strane svi grčki zastupnici prvi put izabrani u Europski parlament.

U Parlamentu je 37 posto žena, nešto više nego u prethodnom sazivu kada ih je bilo 35 posto. Udio žena u Europskom parlamentu polako, ali stalno raste. Na prvim izravnim izborima 1979. godine bilo je 16 posto, 1984. godine 18 posto, 1989. 19 posto, 1994. 26 posto, 1999. 30 posto, 2004. 31 posto i 2009. 35 posto.

Iz Hrvatske je među 11 zatupnika petero žena. Najviše žena dolazi s Malte, 67 posto, a najmanje iz Litve, devet posto.

Najstariji zastupnik je 91-godišnji Grk Emanuel Glezos, rođen u rujnu 1922. a najmlađi Danac Anders Primdahl Vistisen, rođen u studenome 1987.

Na ovim izborima za zastupnike je izabrano i sedam povjerenika Europske komisije, a trojica od njih odlučili su prepustiti svoje mjesto nekom drugom i vratiti se u Komisiju. U Parlament su izabrani Belgijanac Karel De Gucht, Poljak Janusz Lewandowski, Luksemburžanka Viviane Reding, Finac Olli Rehn, Hrvat Neven Mimica, Talijan Antonio Tajani i Slovak Maroš Šefčovič. U Komisiju su se odlučili vratiti Mimica, De Gucht i Šefčovič.

Među zastupnicima je i osam bivših premijera - Guy Verhofstadt (Belgija), Anneli Jaatteenmaki (Finska), Alfred Sant (Malta), Jerzy Buzek (Poljska), Theodor Stolojan (Rumunjska), Lojze Peterle (Slovenija), Andrus Ansip (Estonija) i Valdis Dombrovskis (Latvija). (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook