U Hrvatskoj je prošle godine bilo ukupno 547 neporeznih nameta. A ukupno smo ih platili 9 milijardi kuna. Ili, ako to pretvorimo u BDP to je 2,8 % BDP-a. Plaćaju i građani i poduzetnici. Od toga su poduzetnici dali 5,2 milijarde, a građani 3,8 milijardi kuna.
Najveći iznos neporeznih nameta, otišao je na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Čak 4 milijarde i 400 milijuna kuna. To ministarstvo ubire 20 nameta, a najpoznatiji među njima su naknade za vodni doprinos ili zaštitu i uređenja voda. Plaćamo ih i mi i tvrtke.
Pod Ministarstvom mora, prometa i infrastrutkure je nameta teških 2 milijarde kuna. Građani i gospodarstva plaćaju primjerice, naknadu za pravo upotrebe adrese i brojeva, naknadu za sigurnost plovidbe ili za upotrebu pomorskog dobra. Ukupno ih je 36.
U zdravstvu je najviše nameta, njih čak 59. Uglavnom se radi o članarinama u stručnim komorama ili naknadama za stručne ispite. I na to ime uplaćeno je 223,5 milijuna kuna.
Cilj registra je rezanje nepotrebnih nameta. I olakšavanje poslovanja. Samo prošle godine nitko, ni građani, ni gospodarstvenici nisu platili ni kune za čak 69 nameta, među kojima su i razne pristojbe.
Nitko, ako je za vjerovati neplaćenim nametima, nije tražio prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Nije se izdala ni jedna biljna putovnica. A čini se kako u 2016. godini nitko nije ni gradio čamce, jer ni takva naknada nije naplaćena. Prema registru, prošle godine nitko se nije obrazovao za mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Ako mislite da nešto treba ukinuti, možete pisati Ministarstvu gospodarstva. Jer oni od svih traže prijedloge koje parafiskalne namete od njih podsjetimo čak 547 mogu ukinuti.