Zamoljen za komentar odluke ustavnog suda koji je 2. prosinca prošle godine poništio 23. članak slovenskog zakona o sukcesiji kojim su bili zamrznuti svi procesi protiv Ljubljanske banke pred ovdašnjim sudovima, Pahor je za ljubljansko 'Delo' od subote rekao da za nju prvi put čuje. 'To čujem prvi put i o tome ne znam ništa', rekao je Pahor za vodeći slovenski list, te zanijekao da pravorijek ima veze s njegovim razgovorima s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor o rješavanju otvorenih pitanja.
'Delo' navodi da je slovenski ustavni sud, ne izjašnjavajući se o meritumu spora hrvatskih štediša s bankom, samo načelno zaštitio pravo na pravnu zaštitu štediša čiji interesi moraju biti 'iznad kalkulacija države' i tako uskladio sukcesijski zakon s ustavom i europskim pravnim načelima. Mariborski dnevnik 'Večer' navodi međutim da se pravorijek kojim su deblokirani postupci štediša pred slovenskim sudovima može shvatiti i kao dio 'normalizacije' bilateralnih odnosa koje je opterećeno i tim pitanjem koje se rješava već dvadeset godina.
800 milijuna nenaplećenih potraživanja
Predstavnik slovenske vlade za sukcesijska pitanja Rudi Gabrovec izjavio je pak za 'Večer' da pravorijek ustavnog suda neće imati negativnih posljedica za Sloveniju i da se štediše trebaju namiriti u Hrvatskoj. Kako je naveo, 'stara' Ljubljanska banka prema zaključnom računu za 2009. godinu u Hrvatskoj ima oko 800 milijuna nenaplećenih potraživanja i oko 30 milijuna sredstava u nekretninama.
Ljubljanski odvjetnik Pavel Pensa koji zastupa nekoliko hrvatskih štediša pred slovenskim sudovima izjavio je u petak za Hinu da vjeruje kako će štediše koji na sudu dokažu da su u Ljubljanskoj banci deponirali svoje devizne uloge u konačnici dobiti proces i da im banka ta sredstva treba isplatiti, ali je skeptičan u pogledu rokova presude i mogućnosti da se potraživanja naplate.
>> Hrvati mogu tražiti novac od Ljubljanske banke
Po njegovim je riječima glavni problem u tome što "stara Ljubljanska banka" nema aktive, pa sudski treba dokazati tko je za to stanje odgovoran, a uz to slovenska strana problem tumači kao sukcesijsko pitanje, a ne privatno-pravni odnos banke i njenih klijenata. Slovenija je tri godine nakon osamostaljenja donijela ustavni zakon kojim je osnovala Novu Ljubljansku banku (NLB) na koju je prenijela aktivu Ljubljanske banke, a u staroj banci ostavila pasivu i potraživanja. To je učinjeno nakon više presuda na stranim sudovima koje su dale za pravo štedišama Ljubljanske banke. (Hina)