Ne odustaje se ni od promjena Ustava - cilj je progon privatizacijskog kriminala i ratnog profterstva bez vremenskog ograničenja. Ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je nakon prvog sastanka Savjeta za strategiju pravosuđa u njegovu mandatu, da svi nositelji pravne vlasti imaju visok konsenzus o potrebama reformi u tom sektoru, unatoč smanjenju proračunskih izdataka za pravosuđe.
"Svi smo svjesni problema u kojima se pravosudni sustav nalazi i u kojem razdoblju te s kojim mjerama je potrebno krenuti. Mi smo predstavili naš plan i svi su suglasni da je taj plan ono što je nužnost u sljedećem razdoblju", kazao je Šprlje.
Uz ministra koji je na čelu Savjeta te njegovih zamjenika i pomoćnika u tom su tijelu potpredsjednik Vlade Božo Petrov, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Arsen Bauk, predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV) Željko Šarić, predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) Dražen Jelenić, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Lucija Popov te ravnateljica Pravosudne akademije Andrea Posavec Franić.
Izmjena većine temeljnih zakona
Ministar je kazao da posebnih zaključaka nije bilo, ali da se "pokazao visoki konsenzus da je potrebno ići u izmjene većine temeljnih zakona", a sve kako bi se propisi prilagodili stvarnim potrebama pravosudnog sustava.
Tako je, primjerice, spomenuo izmjene zakona o parničnom i kaznenom postupku, ovršnog zakona, zakona o sudovima, državom odvjetništvu, DSV-u i DOV-u pa čak i zakona o javnom bilježništvu.
"S određenim zakonima idemo dosta žurno, mogu reći i hitno. To je prvenstveno Zakon o sudovima i Zakon o DSV-u radi povećanja mobilnosti sudaca i mogućnosti stvaranja učinkovitije raspodjele predmeta po sudovima", kazao je Šprlje.
Pojasnio je kako je smanjenje proračuna za njegovo ministarstvo djelomično umanjilo planove o prekovremenom odnosno dodatnom radu sudaca. "Radimo analizu na koji najučinkovitiji način je taj rad potreban, na kojem sudu. Za sada su to viši sudovi koji odlučuju o žalbama", jer je njihov utjecaj najveći na probleme u funkcioniranju sustava.
Dodatni rad na Visoki trgovačkom i županijskim sudovima
To su prije svega Visoki trgovački sud i županijski sudovi, dok bi se Vrhovnom sudu, također izmjenom propisa, trebalo omogućiti da postane istinski ujednačavatelj sudske prakse, rekao je ministar.
Potvrdio je da je država i dalje najbrojnija stranka u sudskim postupcima, kao i da je u pripremi novi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji će svim građanima omogućiti da imaju pristup pravdi.
No, to ne znači da će bilo tko moći iskorištavati sustav ili se upustiti u bezrazložno parničenje, tim više što Hrvatska ima kvalitetan zakonski okvir za vansudsko rješavanje sporova.
Ministar je kazao i da je Most, stranka iz čije je kvote došao na čelo pravosudnog sustava, odustao od ideje spajanja Državnoodvjetničkog i Državnog sudbenog vijeća, ali ne i od izmjena Ustava kako bi se trajno riješilo nezastarjevanje pretvorbenog kriminala.
"Želimo ukinuti ograničenje na vremenskoj razini da sve što se događalo u privatizaciji bez obzira na vrijeme bude podložno kaznenom progonu", poručio je Šprlje. (J.K./B.V./Hina)