Nedugo nakon prekida veze u kojoj je bila, žena je doznala da su se na društvenim mrežama i stranicama za upoznavanje pojavili lažni profili s njezinim podacima.
Ime, prezime, broj mobitela i njezina fotografija - sve je to osvanulo na lažnim profilima na Facebooku za koji su joj javili prijatelji. Profili su otvoreni i na stranicama za upoznavanje koje je odmah kontaktirala čim je doznala i oni su obrisani. No, Facebook joj je nakon prijave lažnog profila odgovorio da profil koji je prijavila ne krši njihova pravila.
Iz policije poručuju da, iako kreiranje lažnog profila korištenjem podataka drugih osoba može u nekim slučajevima biti povezano s drugim kaznenim djelima kao što su prijevare putem interneta, to samo po sebi nije kazneno djelo.
"No, postoji mogućnost koju korisnicima daje Meta kao vlasnik društvene mreže Facebook da prijave zlouporabu svojih podataka i kreiranje lažnih profila u njihovo ime te ih uklanja sukladno vlastitim internim propisima. Policija nema zakonskih ovlasti tražiti brisanje nekog profila, posebno u vidu činjenice da je Meta privatno trgovačko društvo sa sjedištem u SAD-u. Ako se radi o profilu putem kojeg druga osoba u vaše ime traži novac, radilo bi se o kaznenom djelu prijevare uz elemente kibernetike", dodaju u MUP-u.
Postoji mogućnost zaštite od lažnih profila, ali...
Navode da postoji mogućnost zaštite od lažnih profila - ali samo ako ne postoji vaš digitalni trag na internetu.
"Samom činjenicom da je na internetu javno dostupna fotografija ili neki osobni podatak, to omogućava kreiranje lažnih profila. Ono što se može, jest smanjiti broj i količinu privatnih podataka koje se objavljuju ili njihovu vidljivost trećim osobama. Korisnicima društvenih mreža savjetujemo korištenje 2FA (dvofaktorske autentifikacije), složenih zaporki, periodično mijenjanje zaporki te oprez kod dijeljenja osobnih podataka na mreži", navode.
Policija poziva na prijavljivanje pojavu lažnih profila jer uvijek postoji mogućnost otkrivanja i pomoći potencijalnim žrtvama. Prijavljuje se policijskoj postaji prema adresi prebivališta, a uz prijavu treba dostaviti sve digitalne podatke koje osoba ima poput linka na sporni profil, eventualnu komunikaciju i slično. Više savjeta možete naći OVDJE.
Policija ističe da je riječ uglavnom o zlouporabi fotografija i podataka koji su već bili javno objavljeni ili poslani preko messenger aplikacija.
Upozoravaju građane da, ako su ikad otvorili profil na društvenoj mreži, napisali svoje ime i prezime i stavili svoju profilnu fotografiju - pristali su na to da to sve postane javni podatak. Isto se odnosi i na objave na društvenoj mreži i u takvim slučajevima nema kaznenog djela.
"Postoji još jedna mogućnost"
Što se može napraviti u ovoj situaciji, pitali smo urednicu portala ZIMO, Martinu Čizmić.
"U tom slučaju može se otići na policiju i prijaviti krađu identiteta sa screenshotovima. Nakon toga, s dokumentima od prijave policiji i izvješća treba se ponovno javiti korisničkoj službi Facebooka i tražiti ukidanje tih profila", rekla je Čizmić.
"Postoji još jedna mogućnost kako napraviti pritisak na društvenu mrežu da ukloni lažni profil", dodaje.
"Osoba čiji se lažni profil pojavio na društvenoj mreži može zamoliti obitelj, prijatelje i poznanike, ljude s kojima je povezana na pravom profilu na Facebooku da prijavljuju lažni profil. Što više prijava korisnička služba dobije - to bolje", objasnila je.
"Nažalost, kod nas nema mogućnosti doći u fizički doticaj s ljudima u Facebooku i ukazati im na lažni profil jer sve ide preko službe za korisnike i sustava prijave lažnih profila. Ako se prijavi dodatno priloži policijsko izvješće - to ima dodatnu težinu. Također, težinu će dati i reportovi drugih ljudi - što više, to bolje", dodala je Čizmić.
Navodi da Facebook neće reagirati na prijave lažnog profila ako se na njemu ne krše pravila - ako ne objavljuje ništa, ne šalje spamove, ne maltretira porukama... jer postoje milijuni ljudi koji koriste tu društvenu mrežu i dogodi se da više njih ima isto ime i prezime.
"Jedino report profila ili ako se s profila nekog vrijeđa, objavljuje neželjeni sadržaj, fotografije, videa - to ide u zlostavljanje na internetu. Zato je dobro u cijelu priču uključiti policiju, napraviti što više screenshotova profila, prijaviti profil, sakupiti linkove, materijalne dokaze koji će i policiji pomoći u istrazi. Policija će se uz dokaze uključiti u sve službeno i uklanjanje profila je neupitno u tom slučaju", rekla je Čizmić i dodala da ista pravila vrijeme i za Instagram.
AZOP na stranicama ima detaljne upute
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka kažu da je lažni profil potrebno prijaviti društvenoj mreži na kojoj je isti otvoren.
"Na internetskim stranicama Agencije možete pronaći detaljne upute kako prijaviti lažni profil na Instagramu i Facebooku: https://azop.hr/upute-za-uklanjanje-osobnih-podataka-za-drustevnih-mreza-i-google-a/.
Napominjemo kako je prilikom prijave potrebno priložiti skenirani osobni identifikacijski dokument sa slikom, pomoću kojeg će se utvrditi identitet osobe koja vrši prijavu. U suprotnom, zahtjev neće biti obrađen", navode u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Online nasilje treba prijaviti
Udruga B.a.B.e. poziva sve da prijave online nasilje. Lažni profil treba prijaviti društvenoj mreži koja bi ga morala obrisati.
"Međutim, ako je osoba ustrajna i/ili stvara više lažnih profila i time uzrokuje strah i uznemirenost kod žrtve, korisno je obratiti se za pomoć stručnim organizacijama civilnog društva koje pružaju razne oblike podrške (pravna, psihološka, pratnja osobe od povjerenja, smještaj u sigurnoj kući itd.) te najvažnije, nasilje prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu", dodaju.
Podjela eksplicitnog sadržaja
Osim osobnih podataka, moguća je i podjela eksplicitnog sadržaja, fotografija golog tijela osobe ili nečije tuđe, uz navođenje kako se radi o određenoj osobi.
Policija navodi da se, ako se radi o eksplicitnim fotografijama određene osobe, u tom slučaju radi o kaznenom djelu iz čl. 144. Kaznenog zakona koji treba prijaviti policiji, a predviđena je i kazna zatvora za počinitelja. Ako se ne radi o fotografijama određene osobe, onda nema kaznenog djela, dodaju.
Udruga B.a.B.e. poručuje - takve se situacije moraju prijaviti policiji, riječ je o online nasilju.
U situaciji kad se radi o, primjerice, bivšem partneru - otvaranje niza profila s lažnim identitetom, neovlašteno korištenje osobnih podataka, dijeljenje seksualno eksplicitnog sadržaja trećim osobama, psihičko je nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost te spolno uznemiravanje i kao takvo treba prijaviti policiji.
"Dostupnost računalnih uređaja i povezanost internetom dovela je povećane društvene interakcije u online sferi, a u našem radu pružanja direktne podrške žrtvama bilježimo porast slučajeva online nasilja nad ženama. Zato smo 2021. godine u udruzi B.a.B.e. pokrenuli projekt SURF and SOUND, u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije, u okviru kojeg se sustavno bavimo problemom online nasilja prema ženama.
Otvorili smo specijalizirano besplatno savjetovalište za žrtve online nasilja te smo stvorili online platformu NEON – Ne Online nasilju! babe.hr/neon za prijavu nasilja i pristup uslugama podrške. Do sada nam je prijavljeno više od 130 slučaja online nasilja, a najčešći oblici online nasilja su zlostavljanje dijeljenjem ili prijetnjom dijeljenja snimke spolno eksplicitnog sadržaja bez pristanka, online uhođenje i praćenje, uznemiravanje putem lažnih profila i objavljivanje osobnih podataka te online seksualno iznuđivanje i ucjenjivanje.
Zahvaljujući financiranju projekta SURF and SOUND od strane Europske unije, specijalizirane besplatne usluge podrške žrtvama online nasilja bit će dostupne u udruzi B.a.B.e. sve do 2025. godine te pozivamo osobe koje se suočavaju s online nasiljem da prijave nasilje i zatraže podršku", poručili su iz udruge.