Proračunske uštede u javnom sektoru od dvije milijarde kuna temelje se na ukidanju 1,1 milijarde kuna za posebne dodatke, otpuštanju oko 5.000 ljudi čime bi se uštedjelo oko 400 milijuna kuna, ukidanju većine prekovremenih sati što je iznos od 200 milijuna kuna, te uštedama na materijalnim troškovima.
Govoreći o nužnosti racionalizacije i restrukturiranja u javnom sektoru, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da će uprave javnih poduzeća to dogovarati sa svojim sindikatima. Ako znamo da je prosječna brzina vlaka u Hrvatskoj 60 kilometara na sat, jasno je da tu ima prostora za racionalizaciju, kazao je Mrsić.
Ministar je uvjeren da zbog racionalizacije neće pasti kvaliteta usluge u javnom sektoru, a kao primjer naveo je Hrvatski zavod za zapošljavanje koji godišnje izda pola milijuna potvrda o nezaposlenosti, što je nepotrebno jer se to može riješiti elektronskom razmjenom podataka.
'Zašto se dosad moralo plaćati 5.000 ljudi ako ih je previše?'
Pitam odgovorne u javnom sektoru, ako taj sektor može biti jednako efikasan s 5.000 ljudi manje i bez prekovremenih sati, zašto se to dosad moralo plaćati, istaknuo je sindikalni predstavnik Mladen Novosel.
Sindikati smatraju da se otpuštanje zaposlenih na određeno vrijeme ne smije provoditi 'sistemom sjekire' već je nužna ozbiljna analiza, kaže Novosel.
Zapošljavanje na određeno vrijeme mora biti izuzetak, a ne pravilo, tako da nam sada čak 90 posto novozaposlenih ima ugovore o radu na određeno vrijeme.
Predstavnik sindikata ističe kako cilj Hrvatske mora biti zapošljavanje barem 2,2 milijuna ljudi, umjesto sadašnjih 1,4 milijuna, što je ekonomski neodrživo. (Hina)