Tko će biti na čelu najvišeg suda u zemlji? Saslušan dio kandidata, Odbor donio svoju odluku

Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Silvija Sunčana Stubičar, odvjetnik Šime Savić i sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Sandra Artuković Kunšt troje je kandidata koji su se prijavili na javni poziv za dužnost predsjednika Vrhovnog suda.

Izbor čelnika najvišeg suda u Hrvatskoj bio je glavna tema na dnevnom redu saborskog Odbora za pravosuđe u četvrtak, a nakon saslušanja izglasan je prijedlog vladajuće većine da nijedan kandidat nije dobio pozitivno mišljenje Odbora na sjednici kojega nije sudjelovao SDP.

Jedan kandidat otpao sa saslušanja u četvrtak

Savić je Odbor obavijestio da ima zakazano ročište za koje nije mogao naći zamjenu, a članovi Odbora većinom glasova odbili su prijedlog predsjednika Odbora Mostova Nikole Grmoje da Saviću dodijele novi termin za saslušanje.

Savić je najavio da će se žaliti i traži razgovor i saslušanje, a u suprotnom prijeti tužbom, kazao je Grmoja i zamolio kolege da do kraja dana donesu odluku o tome hoće li ipak biti saslušan. Važno je, međutim, reći, upozoreno je na Odboru, da je saslušanje samo jedan, ne i presudan element u izboru. 

I HDZ-ov Ivan Malenica objasnio je u izjavi za medije nakon Odbora situaciju sa Savićem naglasivši da je razgovor s kandidatima samo pomoćno sredstvo, da se i o njemu u konačnici glasalo i da nije diskriminiran.

"Svjesna sam frustracije građana"

"Dobro mi je poznato stanje u pravosuđu, svjesna sam frustracije građana", kazala je, između ostalog, Artuković Kunšt, za koju se smatra da navodno ima najviše izgleda postati predsjednicom Vrhovnog suda jer je prema neslužbenim informacijama favoritkinja predsjednika RH Zorana Milanovića, u čijem je premijerskom mandatu obnašala dužnost zamjenice ministra pravosuđa, a kao sutkinja Općinskog suda u Zagrebu bavila se obiteljskim sporovima.

Kandidaturi Sandre Artuković Kunšt oštro se protivi Udruga Franak, koja je otvorenim pismom upozorila Milanovića da njezin pravosudni stav šteti tisućama građana s kreditima u švicarskim francima, a na to je pismo podsjetio HDZ-ov saborski zastupnik Nikola Mažar.

"Riječ je o predmetima koji su u postupku, ne mogu o njima govoriti, no jedno ću reći - odluke treba donijeti", kazala je Artuković Kunšt.

Upitana o problemu dugotrajnosti postupaka, kazala je da nije za linearna rješenja, već za detaljno praćenje sustava i konkretnih zaostataka. "Nije stvar da imamo puno sudaca, nego puno predmeta", upozorila je.

HDZ-ovu saborsku zastupnicu Magdalena Komes zanimao je stav kandidatkinje s obzirom na činjenicu da Vrhovni sud nije dao pozitivno mišljenje za nijednog kandidata, a činilo joj se i da Artuković Kunšt negativno regaira na kritike sudstva.

"Sudstvo treba kritizirati, ali ga treba prebaciti s netočnog fokusa da je problem nerad sudaca, na to koliko predmeta ima", kazala je i dodala da ne zna što bi posebno rekla na stav Vrhovnog suda oko davanja pozitivnog mišljenja.

Anarhizam i odgovornost

Na podsjetnik da je u jednom od javnih istupa kazala anarhizam je uvijek bio moje političko opredjeljenje i pitanje kako ga pomiruje s time da pretendira na vrh sudske vlasti, kazala je da se radi se o izvlačenju konteksta iz rasprave koja je vođena s aspekta utjecaja prisile da bi državna vlast funkcionirala.

Anarhizam ne znači bezvlašće, već odsutstvo prisile nad građaninom, zapravo se radi o odgovornosti pojedinca, daleko smo od toga, ali njoj trebamo tome težiti, kazala je.

"Ne postupaju svi pošteno i savjesno", kazala je Artuković Kunšt objasnivši da predmeta ima puno i traju dugo jer nije stvar samo u tome da neki suci ne zakazuju ročište već ljudi iz različitih razloga pokreću postupke, primjerice da bi odgodili neko plaćanje ili ostvarili neka prava za vrijeme trajanja.

O (ne)pristranosti

Početkom 2021. godine zagrebački Županijski sud nepravomoćno je proglasio Vigilare krivim za diskriminaciju, na što se udruga Vigilare žalila s obrazloženjem da je Artuković Kunšt pristrana budući da je sudjelovala kao privatna osoba na Povorci ponosa i u medijima izjavila da je feministkinja. Upitana zašto se nije izuzela zbog navodne pristranosti, Kunšt je kazala da nije bilo njezine pristranosti.
 
Potvrdio je to i Vrhovni sud, smatra. Naime, Vrhovni sud je na kraju uvažio žalbu udruge Dugine obitelji na presudu sutkinje Jadranke Travaš i u svojoj presudi potvrdio da je udruga Vigilare poticala na diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba i njihovih obitelji.

Na Grmojinu primjedbu o njezinim vrijednosnim stavovima, podsjetila je da nije riječ o vrijednosnom stavu, već onome što je zapisano u hrvatskom Ustavu. 

Zahvala Milanoviću

Nakon Sandre Artuković Kunšt abcednim je redom na saslušanje došla Silvija Sunčana Stubičar, sutkinja Općinskog građanskog suda, koaj se dosad više puta javljala na natječaje za razne pravosudne dužnosti.

Na početku izlaganja zahvalila je Milanoviću što nije javno nikoga podržao unatoč pisanjima medija. Između ostalog, govoreći o svojem radu kazala je da se znanstvenim radom nije bavila i da joj je uvijek smunjivo kad vidi one koji se bave mnogim stvarima pored sudačkog rada koji je obiman, i to u slučaju kada se posao želi obavljati kvalitetno.

Također, istaknula je da bi željela nastaviti reformatorski zamah pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, a pohvalno je govorila i o oslobađajućoj presudi Marina Mrčele o Feral Tribuneu. Naglasila je potrebu ujednačenosti sudske prakse s naglaskom upravo na Vrhovni sud.

"Važno je da su građani zadovoljni"

Upitana kako bi se ubrzali postupci, kazala je da smatra da je građanima prvenstveno važno da se njihovim predmetom kvalitetno bavi. "U ni jednom predmetu koji se detaljno i malo duže vodio nisam vidjela da se podnosila žalba na razumni rok", kazala je. Stvar je svakog suca hoće li odbijati dokazne prijedloge i brzo donositi odluke, ali je pitanje kako će taj postupak završiti, upozorila je. 

Što se tiče činjenice da Vrhovni sud nije dao pozitivno mišljenje za nijednog kandidata, kazala je: "Poštujem njihovu volju, očito im se ne sviđamo mi kao osobe ili naš rad, ali oni trebaju biti birani na drugačiji način i tada će biti moguće da podrže i nekog tko nije iz njihovih redova."

Dugotrajnost sporova je veliki problem, podsjetili su zastupnici, koje je zanimalo kojim mjerama preokrenuti taj trend, kao i pitanje neovisnosti i odgovornosti tijekom obavljanja sudačke dužnosti. "Odgovornost sudaca je iznimno velika, a ne vidim taj moment preuzimanja odgovornosti", istaknula je Stubičar.

Daljnji koraci

Državno sudbeno vijeće (DSV) predalo je ranije kandidature troje kandidata predsjedniku Republike koji jednog od njih treba predložiti Hrvatskom saboru nakon mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe.

Opća sjednica Vrhovnog suda koju čine svi suci tog suda nije dala pozitivno mišljenje ni za jednog od troje kandidata.

Milanović 15 dana od posljednjeg zaprimljenog mišljenja treba predložiti kandidata Saboru. Ako ne predloži ni jednog od njih ili Sabor nikoga ne izabere, DSV treba poništiti javni poziv i u narednom roku od osam dana objaviti novi.

Predsjednik najvišeg suda, koji je osim šefa sudbene vlasti po dužnosti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), bira se većinom glasova saborskih zastupnika na četiri godine. Po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.

Do izbora nove čelne osobe Vrhovni sud vodi sutkinja Gordana Jalšovečki, nekadašnja zamjenica preminulog predsjednika, kojega na čelu DIP-a mijenja vrhovni sudac Damir Kontrec.

Uoči Dobronićeva izbora Opća sjednica Vrhovnog suda podržala je u rujnu 2021. kandidaturu suca Marina Mrčele za kojega je glasalo 29 njegovih kolega s najvišeg suda, dok su Milanovićeva kandidata Dobronića podržala četiri vrhovna suca.

Dobronić je u konačnici podršku saborske većine dobio u listopadu 2021. čime je okončano višemjesečno nesuglasje oko kandidata za tu dužnost između Milanovića kao ustavnog predlagatelja i premijera Andreja Plenkovića.