Sa stupanjem na snagu novog Zakona o PDV-u od 1. siječnja izjednačava se porezna stopa za sve lijekove, što će dovesti do smanjenja maloprodajne cijene bezreceptnih lijekova.
Primjerice, lijekovi za gripu i prehladu, kapi za nos, analgetici i 500-tinjak drugih lijekova koji se izdaju bez recepta, imat će u prosjeku do 18 posto nižu malopodrodajnu cijenu, kaže predsjednica HLJK-a Ana Soldo.
Najčešće prodavani bezreceptni lijekovi u Hrvatskoj su analgetici (lijekovi za smanjenje boli), antipiretici (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature), lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade i lokalni dekongestivi (kapi i sprejevi za odčepljivanje nosa).
Cijene analgetika i antipiretika trenutno se kreću od 25 do 40 kuna, a nakon primjene niže stope PDV-a ta će kategorija najprodavanijih bezreceptnih lijekova stajati između 20 i 30 kuna. Lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade i kapi za nos u prosjeku će biti i do 10 kuna jeftiniji.
Njemačka kompanija drastično poskupljuje svoje proizvode
No, ima i suprotnih slučajeva, a Soldo navodi njemačku farmaceutsku kompaniju Berlin-Chemie koja, na najavu smanjenja PDV-a, od 1. siječnja podiže nabavne cijene svojih bezreceptnih lijekova za 18 posto.
Riječ je o proizvođaču Prostamola Uno za bolesti prostate, Espumisana, lijeka protiv nadutosti, Lioton gela za ublažavanje problema s proširenim venama i Flavameda za iskašljavanje.
"Toliko su podigli nabavne cijene da kupci neće ni primijetiti da se spustio PDV", kaže Soldo.
U HLJK-u za sada znaju da je Berlin-Chemie jedini toliko drastično podigao cijene svojih lijekova, zbog čega su primili na stotine oštrih reakcija kolega s terena.
"Ljudi su šokirani. Inicijativa za snižavanje PDV-a na bezreceptne lijekove borila se pet - šest godina da uspije, a nepromišljenom reakcijom Berlin-Chemie na kraju se neutralizira cijela ta priča", ističe Soldo, uvjerena da drugi proizvođači neće slijediti njihov primjer.
Do sada se za lijekove na recept plaćao PDV od pet, a za bezreceptne 25 posto, što je Hrvatsku svrstavalo među rijetke zemlje s različitim oporezivanjem lijekova koje plaćaju osiguravajuća društva ili država, i onih koje plaćaju pacijenti.
Prodaja bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, njihov godišnji promet dvostruko je veći nego prije pet godina i iznosi stotine milijuna kuna.
HZZO očekuje značajno povećanje prihoda od doprinosa
Od 1. siječnja povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, ali i ukida stopa od 0,5 posto za slučaj ozljede na radu. Od povećanja zdravstvenog doprinosa Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trebao bi u idućoj godini prihodovati dodatnih 1,3 milijarde kuna, a to bi trebalo pomoći u poslovanju cijelog zdravstvenog sustava koji je opterećen s 8,2 milijarde kuna ukupnog duga, pri čemu dospjeli dugovi iznose oko četiri milijarde kuna. No, s druge strane, ukida se stopa doprinosa za zaštitu zdravlja na radu kojom se inače godišnje uprihodilo oko 600 milijuna kuna.
U HZZO-u su optimistični u financijskim projekcijama za iduću godinu, te ističu kako u 2019. godini očekuju značajno povećanje prihoda od doprinosa.
S obzirom da Zakon o obveznom osiguranju nije izmijenjen, poručuju da prava osiguranih osoba ostaju jednaka i u novoj godini. Primjerice, plaćanje naknada za privremenu nesposobnost za rad ostaje i dalje na teret poslodavca prvih 42 dana, a od 43. dana na dalje na teret HZZO-a.
Isto tako, sadržaj prava osiguranika i osiguranih osoba HZZO-a za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ostaje nepromijenjen. (Hina)