Zemlja prezadužena

Od 2014. proračun pod nadzorom Bruxellesa! Što to znači za Hrvatsku?

Hrvatska ulazi u proceduru predviđenu za zemlje koje ne mogu dovesti u red državnu blagajnu i svoje trošenje.

Od 2014. proračun će biti pod nadzorom Bruxellesa. Kada je Europska unija ušla u krizu, donijela je jasne kriterije na osnovu čega se utvrđuje da neka zemlja treba ući pod kontrolu. Dakle, ako vam je minus iznad 3 posto ili ako vam je javni dug iznad 60 posto. I jedno i drugo Hrvatska je ispunila.

Ono što je svakako važno jest da Hrvatska nije jedina zemlja koja je obuhvaćena time. Tu su, također, sve zemlje Europske unije. Jedino Finska i Švedska nisu ušle u prekomjerni deficit. Jedna velika Njemačka je proljetos izašla iz toga. Sve zemlje imaju tri godine da svoje financije dovedu u red.

Trošili smo ono što nismo imali, zaduživali smo se za naše unuke i to je najveći problem. Mi smo se od 2009. godine, u godinama krize, zadužili sa 120 milijardi na 183 milijarde kuna. U ovom trenutku javni dug ove zemlje je 200 milijardi kuna. Dakle, u pet godina krize smo udvostručili javni dug.

>>
Zbog prevelikog deficita stiže novi porezni udar?

Komu uzeti da bi kredit napokon počeli vraćati?
U proračunu nisu jedino zadani krediti, jedino se to mora vratiti, a sve ostalo se može rezati. Naravno, stvar je političke hrabrosti i volje. U ovom trenutku pred Vladom je, zapravo, malo izbora – ili ćeš povećavati poreze ili privatizirati. Privatizacijom smanjuje proračunski minus, ne uzimati nove kredite da vraćaš stare kredite, povećavanje poreza, no tu su šanse da se izbori izgube ogromne.

Reforme se moraju provesti pa i pod cijenu gubitka izbora. U protivnom, dovest ćemo se u situaciju da se prodaje apsolutno sve pod kriterijima mnogih drugih zemalja. Problem je, primjerice, kada režete plaće – ako ih režete, pada vam potrošnja. Problem je i sa subvencijama jer ako se one režu dobiju se manje potpore iz Europske unije pa onda imate problem brodogradnje.

Još je veći problem kod mirovina. Njih ne smijete dirati jer prosječna mirovina je 2.140 kuna, a 80 posto umirovljenika ima manju mirovinu od toga. Prema tome, vrtite se u krug, a nešto morate srezati i moramo početi živjeti sa 100 kuna, a ne sa 150 u mašti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook