Gospodin Vladimir Vadlja godinama bilježi potrošnju plina u svom kućanstvu. Samo u prosincu i siječnju potrošio je više od onog što je država izračunala kao prosječnu godišnju potrošnju hrvatskog kućanstva.
"To bi meni bilo mjesečno oko 150 kuna povišenje ako povise 10 posto, a kroz sezonu bi bilo oko 900 kuna'', kaže Vadlja. Dakle, trostruko više od državne računice od 287 kuna.
Ovo je tek prvi plinski udar na džep građana. Mnogo jači mogao bi uslijediti za dvije godine, kada se očekuje liberalizacija tržišta. "S današnjim cijenama plina, to bi značilo da im cijena automatski raste nekih 25 ili 30 posto'', objašnjava glavna urednica portala energetika-net Nina Domazet.
Razliku između tržišne cijene i cijene za kućanstva trenutačno pokriva opskrbljivač. "Taj posrednik je HEP i HEP snosi gubitke, koje onda elementira kroz neke druge svoje stavke u poslovanju", ističe Domazet. Drugim riječima, niže cijene plina plaćamo višim cijenama struje.
Građanima ovakvo pretakanje iz šupljeg u prazno možda i ne bi bilo toliko mučno da su primanja na razini zapadnih zemalja. "Ne možemo kad se radi o poskupljenju gledati svjetsko tržište, a kad se radi o standardu života i o financijskim primanjima građana Republike Hrvatske, onda to nema veze sa svijetom'', smatra Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.
Priče kako su trgovački centri zimi prepuni umirovljenika koji su tamo samo zbog uštede na grijanju, čini se, nisu daleko od istine.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr