Neplaćanje alimentacije je kazneno djelo, to su već svi osvijestili. Ali ucjenjivanje oca kada će i kako viđati dijete je također protuzakonito, a ono se događa u pravilu. Što je s djecom? Pita li njih itko što bi oni željeli?
Vodimo li računa o tome što govore djeca? Sluša li ih sustav? U isto vrijeme, na isti taj sustav, prigovor imaju i očevi koji se godinama bezuspješno bore za svoju djecu. Je li sustav u dodjeljivanju skrbništva naklonjen majkama? Svoju nam je priču ispričao i javnosti poznat Milan Popović. Iako moćan i jak - ima isti problem i vodi istu bitku kao stotine očeva u Hrvatskoj. Ravnopravno roditeljstvo nešto je čemu teže i što očekuju od postojećeg obiteljskog zakona koji se ovih dana preispituje.
U obiteljima u kojima su odnosi narušeni, u kojima se, kaže država, uvijek radi za dobrobit djeteta, pitanje je, sluša li se to isto dijete? Pita li ga se što želi? Na kraju krajeva, čuje li ga se uopće?
Milan Popović progovorio o svojoj životnoj situaciji
Jedno poznato lice prošlog je tjedna osvanulo među brojnim očevima koji se bore za svoja prava! Slavan i moćan u percepciji javnosti - Milan Popović kaže, posve je nemoćan kada je riječ o ostvarivanju njegovih prava kao oca.
'Nisu nama majke naše djece problem. One će uvijek biti majke naše djece i uvijek ćemo morati s njima surađivati, ali sustav dozvoljava konflikt i ne predviđa mjere i sankcije kako da podrži da roditelji koji su se rastali surađuju. Nemoćan sam bilo što poduzeti iako imam milijun situacija i dokaza gdje se zajedničko roditeljstvo krši, ali me sustav ne podržava. Ostavljeno je sve na interpretaciju radnica centara za socijalnu skrb i sudaca, sutkinja', rekao je Popović.
Njegova priča je, govori Milan, priča bez kraja od koje polako i odvjetnici dižu ruke.
'Ravnopravno roditeljstvo u Hrvatskoj gotovo i ne postoji'
Silvije Paleščak, razvedeni otac, kaže da je posljednji put svoju kćer vidio krajem veljače. Na rođendan. Susret je trajao, govori nam, tek nekoliko minuta. I to preko ograde.
'Djetetu sam kao poklon pokušao ostaviti mobitel, ali do danas je na taj broj nisam uspio dobiti', kaže Paleščak.
Dodaje kako su u većini slučajeva očevi nakon razvoda zakinuti za prava. 'Pojam ravnopravnog roditeljstva u Hrvatskoj gotovo i ne postoji. Postoji u svega 3% slučajeva', rekao je.
Njegova borba sa sustavom počinje 2013. S pokretanjem razvoda braka. Da je znao, kaže, kako će izgledati protekle tri godine - nikada na razvod ne bi pristao.
'Tu se centri često pozivaju na izmišljena nasilja, manipulacije djetetom. Skloni su podržati majku na bilo koji način. Vi se unutar takvog sustava osjećate diskriminirano. Jednom riječju - kao bankomat', objašnjava.
Otac Zvonko ima sličan problem. Svoje dijete, tvrdi, nije vidio više od 20 mjeseci. 'Kad pitam institucije zašto ne viđam dijete, oni nemaju odgovor. To je frapantno da institucije znaju da je dijete zlostavljano, a ništa nisu poduzeli. Taj proces otuđenja je završen prije nekoliko mjeseci kad je dijete jasno reklo da me ne želi više vidjeti ni čut, a do prije godinu i pol sam bio sve u djetetovom životu', ispričao je Zvonko.
S kim će dijete živjeti?
Donošenje sudske odluke s kim će dijete živjeti- traje već tri godine. Za to vrijeme, privremeno skrbništvo ima majka. Optužbe na njegov račun- nižu se jedna za drugom.
Obiteljski zakon, slaže se i Milan Popović, nije jasan. Svatko ga tumači kako hoće. A očevi se boje pričati o svojim iskustvima jer su u strahu od osvete sustava.
'Jako stroge sankcije su za nasilje u obitelji, to su većinom očevi po sadašnjoj situaciji i kazne su rigorozne. Istovremeno, nema sankcija za majke, za nasilje psihičko nasilje koje majke vrše nad očevima svoje djece', smatra Popović.
U obiteljskom zakonu, teško se snalaze i stručnjaci, kaže članica radne skupine koja je osnovana kako bi preispitala postojeći Zakon. Iako je na snazi od studenog prošle godine - prepun je rupa i nedostataka- tvrde stručnjaci. A jedna od najvećih mana je upravo ono što očevi traže - nedostatak kriterija. Izmjene, dopune, novi ili stari Zakon? Što će biti, još se ne zna.
Svaki treći bak završi razvodom
'Ako ne probamo sa zajedničkim roditeljstvom, mislim da smo izgubili velik broj djece. Statistika kaže da je svaki treći brak razveden, onda se moramo pitati, koliko je djece u tim brakovima koji su trebali biti zajednički odgojeni, a nisu', rekla je Lana Petö Kujundžić, sutkinja za mladež s više od 30 godina iskustva. Kako na sudu, tako i u zaštiti prava djece. Nada se da će doći do promjena obiteljskog zakona kako bi se pojačalo pravo na zajedničko roditeljstvo.
'Iskreno rečeno, mi jesmo jedno patrijarhalno društvo pa očevi manje traže da sudjeluju u odgajanju djeteta, ali i očevi koji bi željeli sudjelovati, sustav ne dopušta. Onda ide automatizmom, kad je sve u redu s majkom, izuzetno kad je majka loša, onda je dodjeljujemo drugom partneru. Mislim da trebamo promijeniti priču i reći, vi oboje imate zadatak da odgojite ovo dijete', ističe Petö Kujundžić.
I premalo vodimo računa, dodaje, o tome što kaže dijete. 'Znamo svi da ono pitanje da li želiš živjeti s mamom i tatom nije pitanje koje će se postaviti djetetu, ali smo dovoljno u mogućnosti da pitamo to dijete, s kim se voliš igrati, koga voliš držati za rukicu, na koga misliš kad ideš spavati. Koliko ja znam, nažalost, obiteljski suci ne pozivaju djecu, ne pitaju njihovo mišljenje. Praksa je da traže od centra za socijalnu skrb da im prenesu što je dijete reklo, jesu li razgovarali s djetetom', objašnjava sutkinja.
A Europski sud za ljudska prava već je jednom presudio protiv Hrvatske jer dijete nije imalo pravo reći svoje mišljenje. Je li moguće da se ne mogu spriječiti, ublažiti, ubrzati, promijeniti postupci koji će djecu obilježiti čitav život?