Obrana generala Gotovine pred Haaškim sudom zatražila je 4. studenoga da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme Oluje, američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije Oluje, u tijeku nje i nakon nje, karaktera topničkih napada HV-a tijekom Oluje i Gotovininih ovlasti u vezi s javnim nastupima.
Pravila Haaškoga suda dopuštaju uvođenje samo onih dokaza koji nisu bili na raspolaganju obrani u vrijeme suđenja, a mogli su utjecati na prvostupanjsku presudu.
Haaško tužiteljstvo u odgovoru na taj zahtjev poručilo je kako je većina tih dokaza ili sličnih njima bila na raspolaganju obrani tijekom suđenja, kao i da obrana u zahtjevu nije pokazala da bi ti dokazi mogli promijeniti prvostupnjsku presudu da su bili izvedeni tijekom glavne rasprave.
'Odgovor tužiteljstva ignorira glavnu poruku većine novih dokaza. U danima i tjednima nakon 'Oluje' svi Srbi koji su tada imali saznanja znali su da odlazak srpskih civila iz Hrvatske nije bio uzrokovan hrvatskim topništvom. Od Slobodana Miloševića preko obavještajnih službi Jugoslavenske armije, zapovjednika 'SVK' i političara, nitko nije spomenuo topništvo kao povod odlaska. To zajedničko mišljenje potvrdio je i američki veleposalnik Galbraith', navodi se u podnesku obrane.
'Predloženi dodatni dokazi pokazuju, kad ih se promatra pojedinačno i u cjelini, nerazumnost zaključka sudskog vijeća', navode Gotovinini branitelji.
Zapisnicima raspolagalo tužiteljstvo
Obrana odbacuje tvrdnje tužitelja da su zapisnici sa sjednica vrhovnog savjeta obrane bili na raspolaganju obrani te ističe da je njima raspolagalo tužiteljstvo koje ih je propustilo predati obrani kao oslobađajući materijal iako je pravilima suda to bilo obvezno učiniti.
'Svi ti dokumenti mogli su utjecati na presudu jer ne samo da utvrđuju da je zapovijed za evakuaciju (vodstva pobunjenih Srba) bila primaran i izravan uzrok odlaska nego utvrđuju i to da hrvatski topnički napad to nije bio.'
Generali Gotovina i Mladen Markač 15. travnja nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine koje su hrvatske snage počinile nad srpskim stanovništvom tzv. krajine tijekom Oluje i nakon nje. Obrane obojice generala 1. su kolovoza podnijele žalbe na presudu.
Raspravno vijeće u presudi je utvrdilo da je počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim topničkim napadima na civile koji su tako natjerani u bijeg, odbacivši tako dokaze obrane da je vlast pobunjenih Srba pozvala stanovništvo na evakuaciju te da su topnički napadi bili usmjereni na vojne ciljeve. (Hina)