U Savezu ocjenjuju diskriminirajućim to što, prema sadašnjim smjernicama, liječenje bolesnika s MS-om započinje tek nakon godinu dana od postavljane dijagnoze, odnosno nakon dva relapsa (povratak/pogoršanje bolesti) u dvije godine, a liječenje nije moguće započeti ako se bolest dijagnosticira nakon 55. godine života.
MS je kronična i neizlječiva upalna bolest središnjeg živčanog sustava, koja može zahvatiti i mozak, moždano deblo te kralježničku moždinu. Javlja se u svim životnim dobima, a najčešće između 18. i 50. godine života, nepoznatog je uzroka i nepredvidljivog tijeka te može dovesti i do invalidnosti oboljelih.
Oboljeli od MS-a nemaju ravnomjerno dostupne tretmane liječenja i rehabilitacije u usporedbi s ostalim skupinama osoba s invaliditetom, a posebice se te razlike ističu na europskoj razini, pa je Tanja Malbaša, koordinatorica programa SDMS, upravo na Nacionalni dan MS-a, pozvala HZZO na dijalog o promjeni kriterija.
Doktorica Tereza Gabelić iz KBC-a Zagreb smatra kako se kod liječenja MS-a treba rukovoditi samo kliničkim smjernicama i stanjem bolesnika. Za MS je, kaže, karakteristično da započinje i prije nego dođe do kliničke manifestacije bolesti pa u trenutku kada je MS dijagnosticira, bolest već neko vrijeme traje, i ne treba čekati dodatnu godinu dana nego odmah započeti s terapijom. To je posebno važno kod bolesnika s brzoprogresivnom oblikom bolesti, koja dovodi do funkcionalne onesposobljenosti osobe.
"Sve studije i istraživanja o MS-u nedvojbeno pokazuju da je neophodno započeti liječenje što ranije i ne gubiti vrijeme. Isto tako potrebno je pažljivo pratiti bolesnika i odmah, ako je bolesnik na lijekovima prve linije liječenja, promijeniti liječenje i prijeći na jače, djelotvornije lijekove", kazala je Gabelić. Ističe kako se kod MS-a primjenjuje tzv. imunomodulacijska terapija koja mijenja tijek bolesti.
Dr. Gabelić ističe primjer susjedne Slovenije, gdje je liječenje MS-a zapčinje odmah nakon postavljanja dijagnoze, ali za visokorizične bolesnike i prije postavljanja same dijagnoze.
Potporu zahtjevima SDMS dao je u ime saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku njegov potpredsjednik Ivan Ćelić. "Činjenica je da je zdravstveni sustav u gubicima, ali isto tako, ako bi temeljni kriterij trebalo biti mišljenje struke i neurolozi koji govore o diskrinimirajućim kriterijima koji su na snazi od strane HZZO-a, onda smo mi tu da damo potporu struci za što učinkovitije liječenje osoba oboljelih od MS-a", kazao je Ćelić ocijenivši kao ni jedan kriterij ne bi smio biti "zacementiran".
HZZO: Dijalog je moguć
Odgovarajući na zahtjev SDMS, iz HZZO-a su poručili kako postoji mogućnost dijaloga sa Savezom te da prijedloge za izmjenu postojećih smjernica na važećim listama lijekova, Povjerenstvu za lijekove HZZO-a mogu podnijeti stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno druga stručna tijela i referentni centri Ministarstva zdravstva.
Navode kako trenutno na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a i na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a postoji nekoliko lijekova koji se koriste za liječenje "relaps remitentnog oblika multiple skleroze", u prvoj i drugoj liniji liječenja.
U HZZO-u navode i da u slučaju kada postoji medicinska indikacija da se kod određenih osoba lijek primijeni i ranije, liječenje može odobriti bolničko povjerenstvo za lijekove, te u tom slučaju liječenje ide na teret sredstva bolničkog proračuna.
"Unazad pet godina zabilježen je porast potrošnje lijekova za liječenje MS-a za više od 35 milijuna kuna, sa 70 milijuna na 107 milijuna kuna. Radi se o porastu potrošnje jer su unazad dvije godine stavljeni peroralni oblici u prvoj liniji liječenja i novi lijekovi u drugoj linija liječenja, te se povećao broj liječenih bolesnika od 1200 na 1600 pacijenata". (Hina)