Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković položili su u utorak na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana zajednički vijenac u povodu 20. obljetnice njegove smrti.
Uz njih, polaganju vijenaca na Mirogoju nazočili su ministar obrane Damir Krstičević, ministar fondova Europske unije Marko Pavić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar turizma Gari Cappelli, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, članovi obitelji Tuđman i drugi predstavnici vojnog vrha te javnog i političkog života.
"Franjo Tuđman ostavio je neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog naroda", poručio je u utorak predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nakon što je s izaslanstvom državnog vrha položio vijence na grob prvog hrvatskog predsjednika na zagrebačkom Mirogoju u povodu 20. obljetnice njegove smrti.
Plenković je novinarima izjavio kako su se na Tuđmanovu grobu okupili kao državni vrh, ali i kao brojni poštovatelji njegova djela, državničke uloge u presudnim trenucima za hrvatsku slobodu, neovisnost, demokraciju, oslobađanje okupiranih područja, mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
Poštovanje odaju, dodao je, i Tuđmanovu vrlo jasno zacrtanom smjeru razvoja hrvatskog društva u političkom, gospodarskom, socijalnom i međunarodnom pogledu. "Dr. Tuđman je kao državnik, kao disident, kao povjesničar, kao zapovjednik, kao političar, a prije svega kao pobjednik ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog naroda. Svojom mudrošću i znanjem iskoristio je prekretnički trenutak na europskom kontinentu kako bi hrvatskom narodu ostvario tisućljetni san slobodne, samostalne i neovisne Hrvatske", zaključio je Plenković.
Jandroković: Najveći političar u hrvatskoj povijesti
"Franjo Tuđman bio je najveći političar koga je Hrvatska ikada imala i jedan je od rijetkih ljudi koji je svoju viziju pretvorio u djelo", izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. "On je utemeljitelj moderne hrvatske države, koji je prepoznao trenutak i predvodio hrvatski narod u borbi za stvaranje države, za višestranački sustav, demokraciju i tržišno gospodarstvo", dodao je. "Prešli smo iz zemlje totalitarnog sustava u demokratski sustav, te stvorili i obranili hrvatsku državu od velikosrpske agresije", kazao je Jandroković.
"Tuđman je stvorio neovisnu hrvatsku državu, koja je suverena, koja je sve svoje odluke donosila svojem voljom, postala je članica Europske unije i NATO saveza, jer je procijenio da je to najkorisnije i u interesu hrvatske domovine. Tuđman je vodio politiku koja je uvijek u prvi plan stavljala interese hrvatskog naroda i hrvatske države", rekao je.
"Često se zaboravlja da je pokret koji je Tuđman predvodio donio Hrvatskoj ne samo samostalnost nego i demokraciju i slobodu, što neki danas pokušavaju dovesti u pitanje. Bez Franje Tuđmana sasvim sigurno da se povijesni procesi ne bi događali u korist hrvatskog naroda", kaže Jandroković. Na pitanje novinara kako tumači izjave nekih predsjedničkih kandidata da je HDZ izdao Tuđmana, Jandroković je ustvrdio da su to ružne podvale protukandidata, to su ljudi koji nikada nisu razumjeli i prihvatili Tuđmanovu doktrinu i njegovo djelo.
"Oni to danas govore zbog svojih političkih probitaka, međutim hrvatski narod prepoznaje da je pravi nositelj Tuđmanovih ideja HDZ", kazao je. "Mi uvijek obilježavamo svaki njegov datum. Mnogi bi danas uzeli od Franje Tuđmana samo ono što im odgovara, ali njegovo je djelo preveliko za političke patuljke", zaključio je Jandroković.
Krstičević: Tuđman najzaslužniji za stvaranje Hrvatske
Uz hrvatske branitelje te poginule i stradale u Domovinskom ratu, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman najzaslužniji je za stvaranje Republike Hrvatske, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak na okruglom stolu. Okrugli stol "Dr. Franjo Tuđman – vrhovni zapovjednik i državnik" održava se na Hrvatskom vojnom učilištu koje nosi ime dr. Tuđmana, a u povodu 20. godišnjice njegove smrti. "Tuđmanove su zasluge za slobodu i samostalnost hrvatskog naroda i hrvatske države, za kojima je hrvatski narod čeznuo gotovo jedno tisućljeće - najveće", rekao je Krstičević te ocijenio da se zbog tih zasluga "neupitno ubraja među najveće velikane hrvatske i svjetske povijesti".
"Predsjednik Tuđman je u danima stvaranja hrvatske države imao viziju i jasan smjer kamo idemo", ustvrdio je. "Tu viziju je jasno pokazao i 28. svibnja 1991. na povijesnom postrojavanju Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici kada je rekao: 'Od kad je svijeta i vijeka svaka država morala je imati svoju oružanu silu. Oružana sila je jedan od bitnih čimbenika za osiguranje suvereniteta, identiteta, opstojnosti države i naroda'. Iz te vizije nastala je Hrvatska vojska", naglasio je Krstičević.
Vojska skromna u svojim počecima
Ta je vojska bila skromna u svojim počecima, ali je uz njegovo vodstvo, dodao je Krstičević, izrasla u oružanu silu koja je obranila i oslobodila Hrvatsku. To je potvrdio, rekao je Krstičević, i na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995. godine kada je rekao: "Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne i nezavisne hrvatske države". Naglasio je i da je prvi hrvatski predsjednik itekako poznavao svjetske prilike i međunarodne odnose i interese te je svojim pristupom i vodstvom osigurao Hrvatskoj vojsci "Oluju" - najčišću vojnu operaciju u povijesti ratovanja.
"Potvrdu tome dao je i američki ministar obrane Jim Mattis, koji me je u Pentagonu 2017. dočekao ovim riječima: 'Znam da će uskoro biti dvadeset druga godišnjica operacije 'Oluja'. To je operacija koja se ovdje u Americi proučava i koja je pokazala što dobro predvođena, dobro opremljena i dobro istrenirana vojska, s odličnim političkim smjernicama može napraviti i preokrenuti tijek povijesti!'" naveo je Krstičević. Naglasio je i da je Tuđman, nakon toga "svojim vojnim i političkim umijećem natjerao pobornike velikosrpske politike da sjednu za pregovarački stol i osigurao uvjete za okončanje rata istodobno poštujući sve međunarodne obveze", podsjetivši na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja - jedinu u cijelosti uspješno dovršenu misija UN-a.
"Na nama je da nadahnuti njegovim primjerom nastavimo izgrađivati našu domovinu, da čuvamo naš hrvatski narod i stvaramo sve potrebne uvjete za prosperitet i napredak hrvatskog čovjeka", rekao je Krstičević. Franjo Tuđman, zaključio je, bio je najistaknutija figura novije hrvatske povijesti, ali i povjesničar po struci koji nije samo pisao o povijesti već ju je stvarao. Krstičević je u uvodu pozdrav uputio i predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar-Kitarović. "Danas nije tu s nama, ali slijedi smjer prvog hrvatskog predsjednika vjerno braneći naše nacionalne interese i časno predstavljajući Republiku Hrvatsku u svijetu", rekao je.
Škare-Ožbolt: Tuđman je bio uključiv i mirotvorac
Bivša Tuđmanova savjetnica Vesna Škare-Ožbolt ustvrdila je da 20. godina nakon njegove smrti i oni, kako je rekla, nerazumljivi potezi koje je vukao, sada sjedaju na svoje mjesto. "Pokazuje se da je u bitnim stvarima, posebno onim geopolitičkim, bio potpuno u pravu", rekla je. Pri donošenju odluka, dodala je, savjetovao se sa svima. "Bio je uključiv i volio je čuti sva mišljenja", rekla je te dodala da je na državničkom planu svojom politikom, kombinacijom mirotvorstva i vojnih djelovanja, vratio Hrvatsku u njezine granice.
"Sve je krizne situacije pokušavao je riješiti dogovorom i na miran način. Nije bio samo političar, povjesničar i državnik, bio je i mirotvorac", poručila je.
Hrvatski sabor minutom šutnje odao počast
Hrvatski sabor u utorak je minutom šutnje odao počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, koji je umro na današnji dan prije 20 godina. Državni vrh odao je počast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju hrvatske države na zagrebačkom Mirogoju, rekao je zastupnicima predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pozvavši ih da minutom šutnje odaju počast dr. Tuđmanu.
Skup kod spomenika Franje Tuđmana u Zagrebu
Povodom 20. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana održan je skup i kod spomenika Franje Tuđmana u Zagrebu.
Reporter Dnevnika Nove TV Vjekoslav Đaić javlja kako je na tom skupu bio premijer Andrej Plenković sa nekoliko svojih ministara te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
"Poruke koje smo danas tijekom dana mogli čuti, pa i ovdje na ovom komemorativnom skupu su zapravo isticanje postignuća, uloge i značaja Franje Tuđmana u stvaranju neovisne, samostalne i demokratske države.
Cijelo vrijeme se podcrtava njegova uloga u pomirbi i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja i vraćanja teritorija u hrvatske granice.
Ono što je tijekom cijeloga dana dominiralo je zapravo Tuđmanova doktrina i vizija njegove države koja je integrirana u euroatlanstske integracije, što Hrvatska doista i je kao članica NATO-a i EU.
Pita li se oponente Tuđmanove politike što mu zamjeraju, oni će uvijek istaknuti pretvorbu i privatizaciju i međunarodnu izolaciju Hrvatske. Međutim istraživanje Dnevnika Nove TV kaže da 52 posto ispitanih ima pozitivno mišljenje", javlja reporter Dnevnika Nove TV.
Skup kod spomenika
This browser does not support the video element.
Dvadeset godina od smrti predsjednika Tuđmana
Hrvatska se 10. prosinca 1999. godine oprostila od svog prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je preminuo nakon borbe s karcinomom. Franjo Tuđman rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću. Bio je aktivni sudionik antifašističkog pokreta, a zbog stajališta o hrvatskom nacionalnom pitanju u SFRJ-u bio je osuđivan i zatvaran.
Krajem svibnja 1990. godine formalno je došao na čelo hrvatske države kada je na prvoj sjednici višestranačkog Sabora izabran za predsjednika Predsjedništva. Predsjednikom Republike postao je 26. lipnja iste godine. Nakon prvih višestranačkih izbora dr. Franjo Tuđman ubrzano je radio na organizaciji države i njezinu međunarodnom priznanju.
Pod njegovim je vodstvom Hrvatska postala neovisna država, oduprla se agresiji JNA, oslobodila okupirana područja i ostvarila suverenitet na cijelom teritoriju.
Građani su povjerenje Tuđmanu iskazali na prvim neposrednim predsjedničkim izborima 1992. godine, a zatim i na predsjedničkim izborima 1995. godine. Drugi predsjednički mandat nije završio zbog smrti. Gotovo deset godina koje je proveo na vlasti mnogi nazivaju Tuđmanovim razdobljem. Ostat će upamćen kao državnik koji je najzaslužniji za hrvatsku neovisnost i slobodu.
Tuđman se već šezdesetih počeo sukobljavati s komunističkom jugoslavenskom vlasti zbog svojih stavova o nekim povijesnim pitanjima. Politički progon Franje Tuđmana kulminirao je kada je izbačen iz Komunističke partije krajem šezdesetih, uklonjen sa Sveučilišta te smijenjen s mjesta direktora Instituta i prisilno umirovljen.
No Tuđman je nastavio sa svojim znanstvenim djelovanjem, a nakon sloma Hrvatskog proljeća uhićen je u siječnju 1972. godine i osuđen na dvije godine strogog zatvora i dvogodišnju zabranu javnog nastupanja. Ta mu je kazna smanjena na devet mjeseci nakon intervencije Miroslava Krleže.
Ponovno je uhićen 1981. godine nakon što je u intervjuima za neke europske televizije kritizirao komunizam. Tada je na tri godine zatvora osuđen zbog neprijateljske propagande. Poslan je u Lepoglavu, odakle je nakon godinu dana privremeno pušten kući zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Hrvatske iseljenike u Americi, Kanadi, Njemačkoj i Austriji Tuđman počeo je posjećivati čim mu je 1987. godine vraćena putovnica. Tada je počeo i okupljati političke istomišljenike, a 17. lipnja 1989. godine održana je osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice u Društvu hrvatskih književnika. Tuđman postaje predsjednik stranke i na čelu ostaje do kraja života.
Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine dr. Franjo Tuđman postaje prvi hrvatski predsjednik. Njegova je predsjednička karijera obilježena ratom u Hrvatskoj, tijekom kojega je Tuđman kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga predvodio najvažnije vojne operacije oslobađanja Hrvatske. (Hina,V.P.)