Objavljeno izvješće

Obdukcija otkrila kako su uginule glavate želve koje su pronađene na Dugom otoku

Slika nije dostupna
Većina glavatih želvi koje su pronađene na Dugom otoku uginule su zbog zapletanja u ribarske mreže.

Većina glavatih želvi (Caretta caretta) pronađenih u nedjelju na obali uvale Sakarun na Dugom otoku uginula je najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže, izvijestili su u četvrtak iz Javne ustanove za zaštitu prirode Zadarske županije Natura Jadera.

Dvije kornjače uginule prije više od mjesec dana i kod njih uslijed autolize tkiva patolozi nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače uginule su prije pet do 15 dana, stoji u izvješću koje su potpisali patolozi Željko Mihaljević i Šimun Naletilić.

Ta procjena, ističe se, ovisi o puno vanjskih čimbenika, poput temperature mora i zraka i ne mora biti u potpunosti točna.

Pročitajte i ovo Neprijatelj ima svega U paklu Avdijivke ruševine čuvaju promrzli vojnici bez oružja: "Leševi su posvuda, sve naši ljudi"

Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74, a najmanja 33 centimetra. Dvije najmanje procijenjene su starosti oko pet, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja, bez zapaženih epibionata. Kod najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva.

Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage, nakon kojih će se više znati o njihovu zdravstvenom stanju. Na obdukciju u Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu jučer je s Dugog otoka dopremljeno sedam kornjača. Transport su organizirali JU Natura Jadera, Komunalno društvo Dugi otok Zverinac i Agroproteinka.

U epidemiološkom izvidu stručna voditeljica JU Natura Jadera Morana Bačić utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun, što su potvrdili i patolozi.

Pročitajte i ovo Očevid u tijeku Željeznička nesreća kod Bjelovara: Vlak naletio na kombi, vozač prevezen u bolnicu

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma na morskom dnu. U tom razdoblju rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.

Kornjače koje u takvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju, objašnjava Morana Bačić.

Procjenjuje se, dodala je, da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5000 morskih kornjača.